U Mostaru je održava promocija knjige osuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića.

Knjiga je predstavljena kao autobiografski zapis iz Haga. Valentin Ćorić osuđen je kao dio hercegovačke šestorke u slučaju Prlić i drugi na 16 godina zatvora.

Proglašen je krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

U ratu je obavljao dužnost ministra unutrašnjih poslova samoproglašene hrvatske republike Herceg-Bosna.

Bio je ključni čovjek za organizaciju logora pod kontrolom HVO-a.

Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič kaže da je žalosno da se ovako nešto događa, da je odgovornost na onima koji u tome sudjeluju, ali da “zapravo sjena pada na sve nas”.

Kaže da ne postoji formalni način da se zaustavi takva promocija i da se tu otvara cijeli niz pitanja o tome kako danas tretiramo činjenice o ratnim zločincima.

“Kako prolazi vrijeme vidimo da su sve češće relativizacije [historijskih činjenica], a ono što je isto žalosno je i da većina osuđenih nije preuzela krivicu, nije preuzela odgovornost – i taj teret ostaje u javnosti, ostaje svima nama. I prvi odgovor je sramoćenje”, smatra Teršelič.

Osuđeni za ratni zločin treba imati poseban status, kaže Teršelič.

Kaže da se Hrvatska odlučila za anonimizaciju presuda, što znači da je veći dio presuda nedostupan.

“Kako su [presude] anonimizirane, niko više ne zna o kojim osobama je riječ, i u toj situaciji koja je vrlo netransparentna i zbog koje se u organizacijama za ljudska prava žalimo, vi zapravo nemato uopće jasnu sliku – a za šta je presuđeno. […] Presude pred domaćim sudovima nisu dostupne na sustavan način”, objašnjava voditeljica Documente.

Kaže da u postavi muzeja HVO-a, koji će biti postavljen na nekadašnjoj lokaciji logora Heliodrom, trebaju biti informacija o onom što je utvrđeno o sudskim presudama u Hagu, iz presude “Prlić i drugi”. “Važno je da, kada se informira i prenose obrazovni sadržaji, da se prenose informacije o ratnim zločinima i o ratnim zbivanjima, posebno kad imamo sudski utvrđene činjenice”.

“Nedopustivo je da političari i javne osobe, poput glumaca i spisatelja, apsolutno ignoriraju da je neko osuđen za ratne zločine nespominjući na javnim nastupima, kakvi su to bili zločini. Uskoro će biti trideseta godišnjica oslobađanja logora u Heliodromu, i to isto mjesto gdje se mora o tom progovoriti,” zaključuje Teršelić.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)