Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA, okupili su se danas ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi na memorijalno okupljanje u znak obilježavanja godišnjice ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.

Tom prilikom, direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da se danas sjećamo ljudi koji su prije 34 godine lišeni slobode i dostojanstva, a potom i života, nakon što su, kako je kazala, nezakonito uhapšeni u Crnoj Gori i sa ovog mjesta predati kao taoci Vojsci Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da je tada iz Crne Gore izručeno više od stotinu ljudi, ali da je njihova sudbina bila različita.

„Od najmanje, prema državnoj dokumentaciji, šezdeset šest deportovanih muslimana, odnosno Bošnjaka ili ljudi pretpostavljene muslimanske nacionalnosti, odnosno vjeroispovijesti, preživjelo je samo njih dvanaest. Tačnije, njih pedeset četvoro ubijeno je u logoru Foča i drugim logorima ili na nepoznatoj lokaciji u okolini Bratunca“, rekla je Gorjanc Prelević.

Kako je kazala, nema podataka o tome da je stradao neko od deportovanih izbjeglica srpskog, odnosno hrvatskog porijekla.

Podsjetila je da se njihove organizacije godinama zalažu za krivičnu pravdu za žrtve, za ustanovljenje Dana sjećanja i za podizanje spomenika na ovom mjestu.

„Do danas smo dobili izvinjenje porodicama žrtava, i to 2022. godine. U ime Crne Gore izvinili su se ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije, a kasnije, 2023. godine, i predsjednik države. To je od naših zahtjeva jedino što je do danas ispunjeno“, rekla je ona.

Naglasila je da smo se danas na ovom mjestu ponovo okupili ne samo zbog prošlosti, već i zbog odgovornog odnosa prema budućnosti. „Zločin deportacije ne smije biti zaboravljen ni relativizovan, jer društvo koje zaboravlja nevine žrtve rizikuje da ponovi tako strašne greške“, poručila je Gorjanc Prelević.

Zato je, kako kaže, podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije od posebnog značaja, za šta se njihove organizacije zalažu na ovom mjestu od 2011. godine, podržavajući želju porodica žrtava, koju su one godinu ranije iskazale upravo ovdje.

„Ono što nas ohrabruje jeste da je Herceg Novi, izgleda, grad u kojem je nastupilo novo vrijeme, u kojem su politički činioci na zajedničkom sastanku, prije tačno mjesec dana, iskazali gotovo jedinstveno opredjeljenje za suočavanje sa ovim zločinom, kako se ovakvi zločini više ne bi ponavljali i kako bi bilo podignuto spomen-obilježje stradanju nedužnih“, zaključila je Gorjanc-Prelević.

(RTCG)