Skupština Crne Gore ponovo je 12. decembra, uprkos preporukama Venecijanske komisije, usvojila izmjenjeni Zakon o predsjedniku, čijim usvajanjem će aktuelna parlamentarna većina preuzeti dio nadležnosti predsjednika države u dijelu izbora nove Vlade.

Nakon usvajanja Zakona došlo je do incidenata, između grupe demonstranata i policije koja je obezbjeđivala zgradu Skupštine.

Ispred zgrade parlamenta su od prijepodnevnih sati protestvovali građani koji se protive usvajanju Zakona. Nakon što je skup zvanično završen, grupa mladića bacila je više tvrdih predmeta i baklji na policiju koja je obezbjeđivala zgradu.

Policija je uzvratila suzavcem ili biber sprejom. Djelimično je polomljena i ograda ispred Skupštine kao i staklo na ulaznim vratima parlamenta.

Predrag Vušurović, iz pokreta „Ima nas“, koja je organizovala protest, je poručio da je usvajanjem izmijenjenog Zakona potvrđena izdaja i najavio „blokadu svih crnogorskih gradova narednih dana“.

Ovo je četvrti protest pokreta „Ima nas“. Dosadašnji su protekli mirno.

Policija je naknadno saopštila da je napad na policijske službenike bio organizovan, bacanjem kamenica, pirotehničkih sredstava i prskanjem ručnim sprejem – suzavcem.

Napadači su bili maskirani takozvanim fantomkama. Policija je navela da je protiv njih upotrijebila najblaže sredstvo prinude, a da među policajcima nema teže povrijeđenih.

Zašto je Zakon sporan?

Cilj izmjena, kojim se Đukanoviću uzima dio ustavnih ingerencija, koje je predložio proruski Demokratski front, je da njihov kandidat Miodrag Lekić bude izabran za mandatara.

Skupština je izmijenjeni Zakon prethodno usvojila 2. novembra, ali je Đukanović odbio da ga potpiše. Prema Ustavu Đukanović je dužan da proglasi zakon nakon što je drugi put usvojen u parlamentu.

Ipak, u Skupštini je danas usvojeno da u slučaju da on to ne uradi predsjednica Skupštine može Službenom listu dostaviti Zakon, čime bi stupio na snagu.

Danijel Živković iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista rekao je da će posljedica usvajanja ovog zakona biti međunarodna izolacija Crne Gore i i njeno udaljavanje od evropskog puta.

„Pučistička većina je danas ponovo glasala za izmjene Zakona o predsjednika i to se ne može nazvati drugačije nego ustavni puč“, rekao je Živković.

Skupština je u dnevni red uvrstila i raspravu o tome da li je predsjednik Đukanović povrijedio Ustav jer nije predložio mandatara za sastav nove Vlade, ali o tome se danas nisu raspravljali. Nastavak sjednice zakazan je za sjutra, 13. decembar.

Crna Gora i dalje bez Ustavnog suda

Prethodno, Skupština Crne Gore 12. decembra nije izabrala sudije Ustavnog suda, jer nijedan od četiri kandidata nije dobio dovoljan broj glasova.

Za izbor su glasala 42 poslanika, što je nedovoljno jer je trebalo bar 49, od 81 koliko je poslanika u crnogorskom parlamentu.

„Danas je sve urušeno u Crnoj Gori. Danas se desio ustavni puč„, utvrdila je poslanica Bošnjačke stranke, Kenana Strujić.

Sjednici nisu prisustvovali poslanici opozicije.

Brisel i Vašington su u više navrata pozvali da se izaberu sudije Ustavnog suda, a Venecijanska komisija, koju podržava međunarodna zajednica, da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku.

Nakon usvajanja zakona, neizglasavanja sudija Ustavnog suda i incidenata pred parlamentom oglasila se Ambasada Sjedinjenih Američkih Država pozivom na hitan povratak mirnom i konstruktivnom diskursu.

„Pozivamo sve crnogorske čelnike i građane na nastavak razgovora i pronalaženje mirnih rješenja za političke probleme“.

Današnje glasanje drugi je pokušaj da se odblokira Ustavni sud. Prvi pokušaj izbora takođe je propao zbog nedovoljno glasova.

Ustavni sud od septembra nema kvorum za odlučivanje, jer od predviđenih sedam ima troje sudija. Njegova funkcionalnost je neophodna za održavanja izbora, ali i za preispitivanje ustavnosti zakona.

Neizborom sudija Ustavnog suda Crna Gora ostaje u institucionalnoj krizi, bez funkcionalanog Ustavnog suda, sa Vladom kojoj je u avgustu izglasano nepovjerenje, a novu ne može da izabere zbog izostanka kohabitacije na relaciji predsjednik – parlament.

Izbor sudija i zakon o presjedniku bili u paketu

Pokušaj da se postigne dogovor o izboru sudija Ustavnog suda je propao jer je Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića podršku izboru barem jednog sudije uslovljavala prethodnim povlačenjem izmjena Zakona o predsjedniku i određivanjem datuma izbora.

To je bilo neprihvatljivo parlamentarnoj većini predvođenoj proruskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA, koja je insistirala da se prvo izaberu sudije pa tek potom glasa o izmjenama Zakona o predsjedniku.

Umjesto vanrednih izbora, parlamentarna većina zahtijeva formiranje nove Vlade jer je postojeća Dritana Abazovića u avgustu izgubila povjerenje.

Njihov pokušaj da formiraju novu Vladu je propao pošto je Đukanović iz formalnih razloga odbio da proglasi njihovog mandatara, Miodraga Lekića.

Kao kontramjeru, oni su potom u parlamentu izglasali izmijenjeni Zakon o predsjedniku, kojim pokušavaju da preuzmu Đukanovićevu ustavnu nadležnost predlaganja mandatara.

Đukanović je odbio da potpiše izmijenjeni Zakon, vratio ga parlamentu na ponovno razmatranje i tražio izjašnjenje od Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, koja je 9. decembra preporučila da se ne usvajaju izmjene Zakona.

Šta bi se dalje moglo događati?

Dalji razvoj događaja po scenariju parlamentarne većine saopštio je 11. decembra poslanik Branko Radulović.

Na stolu će, kako je rekao, prvo biti izbor sudija Ustavnog suda.

„Redoslijed poteza je ovakav – sljedeće je izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku, zatim pokretanje inicijative odgovornosti Đukanovića za ovako stanje, poslije toga novi mandatar i izbor nove vlade, te program rada te vlade“, kazao je Radulović.

Nakon što je većina izglasala izmjene Zakona o predsjedniku, on se vraća Đukanoviću, koji ima ustavnu obavezu da ga proglasi. Tek nakon toga većina može krenuti u njegovu primjenu, odnosno predložiti novog mandatara i Vladu.

(Radio Slobodna Evropa, foto:Miraš Dušević/CDM )