Spomen-park Vraca predstavlja jedan od najkompleksnijih i najzanimljivijih spomenika za sjećanje na žrtve tokom Drugog svjetskog rata na području Bosne i Hercegovine. Nalazi se u sarajevskom naselju Vraca, na sjevernim padanama Trebevića. Očuvanje spomenika poput ovog od velikog je značaja zbog čuvanja i štićenja zajedničkih istorija naroda. Kada je u pitanju spomen-park Vraca, njegov značaj ogleda se i u njegovom položaju – nalazi se između dva entiteta – Sarajeva i Istočnog Sarajeva, a ono što može predstavljati jeste mjesto okupljanja, ali i pomirenja.

Ipak, danas ovaj spomen-park izgleda zapušteno, a zidovi tvrđave išarani su grafitima.

Iz općine Novo Sarajevo istakli su da gradonačelnica Benjamina Karić ima konkretne ideje i planira pokrenuti aktivnosti na rehabilitaciji, očuvanju i održavanju kompleksa spomen-parka Vraca, a čiju realizaciju će podržati i Općina Novo Sarajevo kao lokalna zajednica na čijem području se nalazi ovaj značajni memorijalni kompleks.

Nedavno je gradonačelnica, zajedno sa načelnicima općina Centar i Novo Sarajevo, Srđanom Mandićem i Hasanom Tanovićem, i posjetila spomen-park Vraca i naglasila kako on treba biti sačuvan za buduće generacije, jer predstavlja zajednički spomenik naroda. Gradonačelnica je i na svom Fejsbuk profilu potvrdila planove dodatne rekonstrukcije i održavanja parka. 

“Pokrenuli smo inicijativu da se očisti, uredi, ali i da Grad dobije nadležnost kako bi se brinuo, održavao i vratio nekadašnji sjajni izgled ovom nacionalnom spomeniku. Nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti, predložit ću Gradskom vijeću da se ovaj spomen-park – muzej na otvorenom, neprocjenjive vrijednosti, pridruži JU Muzeji Grada. Kompleks na Vracama ima svoju simboliku, ljepotu i važnost, te je krajnje vrijeme da oživimo jedan od najvećih simbola otpora i borbe građana protiv fašizma”, napisala je gradonačelnica. 

O značaju obnove spomen-parka Vraca govorio je i njemački istoričar Nicholas Moll, koji je ovaj park prvi put posjetio 2005. godine. Kako kaže, danas je Vraca mnogo uređenija nego ranije, a ima potencijal da ponovo bude mjesto obilježavanja, okupljanja ljudi i kritičkog promišljanja toga što predstavlja.

“Neke stvari su već urađene i izgleda mnogo čistije nego prije deset godina. Ponovo je uspostavljen vječni plamen, a biće sigurno i drugih inicijativa. Mislim da je rekonstrukcija vrlo važna, jer park nije u centru grada, pa ljudi tamo ne idu često. Bez obzira na to, za mnoge Sarajlije, posebno za one koji su odrasli u antifašističkoj tradiciji, Vraca ostaje centralno i veoma važno mjesto. Znam ljude koji su bili veoma tužni kad su vidjeli kako se to potpuno zanemaruje, znajući kako je bilo prije. Dakle, nadajmo se da obnova neće biti obnova koja će sa sobom donijeti nešto drugo. Jer znate da ponekad kada se obnavljaju partizanski spomenici, oni iznenada naprave tu i crkvu. U ovom slučaju, to sigurno ne bi bila crkva, ali to mogu biti neki aspekti u kojima se transformiše i daje novo značenje spomeniku. Nadam da ovo neće biti takav slučaj i promijeniti značenje, već da će na neki način vratiti značenje”, istakao je Moll za Autonomiju.

---

Pročitajte još:

Žene žrtve rata: Nevidljive u javnosti i udžbenicima istorije (VIDEO)

Filmovi i rat – pomirenje ili huškanje (VIDEO)

SAKIB SMAJLOVIĆ: Ko će javiti da je ubijen novinar (VIDEO)

---

Prema pisanju portala Dnevni avaz, uređenje spomen-parka je počelo – smeće je pokupljeno, a počelo se i sa košenjem trave. Ipak, išarani zidovi tvrđave stoje nezaštićeni, a u prostranom parku se prije naiđe na koze koje pasu, nego na posjetioce koji su sa namjerom došli da istraže park i spoznaju njegov značaj.

Koji je značaj spomen-parka Vraca?

U 80-im godinama 19. stoljeća je Austro-Ugarsko carstvo sagradilo vojnu tvrđavu. Tokom Drugog svjetskog rata u okupiranom Sarajevu, tvrđava Vraca pretvorena je u logor i gubilište. Na Vraci su ubijeni ili preminuli u zatočeništvu građani Sarajeva, koji su se protivili fašističkom okupatoru, uključujući i vojna lica i civile. Svi mrtvi koji su ili ubijeni na Vracama ili tamo dovedeni, pokopani su u području neposredno oko austrougarske tvrđave. Kako je Vraca na jednom od glavnih ulaza u Sarajevo, okupatori su to mjesto koristili i kao središte za deportaciju gdje su zatvorenici slani u dodatne logore smrti širom regije. Danas niz ploča sa imenima umrlih antifašista nose srpska, bosanska, hrvatska i jevrejska imena. 

Značaj tog mjesta kao simbol otpora je prepoznat nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada je tvrđava pretvorena u muzej, a u njegovoj okolici izgrađen spomen-park. Spomen-park je svečano otvoren na dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra 1981. godine, te se sastoji od više različitih dijelova.

Njemački historičar koji već godinama istražuje historiju Bosne i Hercegovine, Nicholas Moll, naglašava specifičnost i posebnost spomen-parka Vraca i zašto se razlikuje od drugih spomenika antifašizmu. Za razliku od ostalih spomenika, Vraca se širi horizontalno, a ne vertikalno te pored spomen-ploča, vječne vatre, vidikovca, ceremonijalnog platoa, i skulpture Maršala Tita, na drugoj stranici parka se nalazi i statua u čast ženama partizankama – Žena borac. 

“U pitanju je vrlo zanimljiv spomen-park, jer ima mnogo različitih slojeva. Postoji dio koji je posvećen vojskama i brigadama koje su oslobodile Sarajevo, Titov portret, a na kraju s druge strane imate i spomenik posvećen ženama borkinjama koje su učestvovale u partizanskim snagama. Spomen-park je vrlo impresivan i prostran – u pitanju je skoro kilometar dug park, koji pruža fantastičan pogled na grad”, opisao je Moll.

Nakon svečanog otvaranja, park je godinama korišten ne samo kao odredište okupljanja u svrhu proslave godišnjica i praznika, već je bio i mjesto za slušanje govora, koordinaciju političkih funkcija, kao i mjesto okupljanja omladinske grupe Mladi Pioniri, koji bi se okupili ovdje u hiljadama. 

Iz parka bombardovan grad

Međutim, priča spomen-parka se ne završava ovdje, već se nastavlja i u ratu devedesetih, kada je park devastiran. Tokom opsade Sarajeva, njegov geografski položaj iznad Grbavice je korišten kao strateška pozicija za gađanje grada teškim topovskim naoružanjem. Kako se opsada završavala početkom 1996. godine nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, snage VRS-a pobjegle su sa svojih položaja na Vraci, uništavajući veći dio spomen-obilježja tokom povlačenja i ostavljajući značajan dio u ruševinama. Dugi niz godina nakon završetka rata nalazište Vraca ležalo je u stanju općeg propadanja i razaranja. Mnogi elementi bili su ozbiljno oštećeni, dijelovi spomen-zidova s ​​imenima žrtava i boraca uništeni su, dok je muzej u staroj tvrđavi potpuno ispreturan i demontiran. 

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika spomen-park Vraca je 2005. proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. U cilju očuvanja zajedničke historije je u sklopu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BIH predviđena i Komisija koja mora odobriti svaku rekonstrukciju ili preuređenje nacionalnih spomenika. Na taj način je originalna svrha spomen-parka očuvana, te već godinama izbjegava da bude žrtva političke manipulacije, uzimajući u obzir da se nalazi na granici između dva entiteta – Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Zbog toga predstavlja jedan od onih prijeko potrebnih podsjetnika na sličnosti naroda u regionu i vrijednosti koje i danas dijelimo. 

Selma Mustafić i Iva Gajić (Autonomija)

Istina je: ima nas! Klikni i podrži slobodno novinarstvo!

Članak je napisan uz podršku Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i Evropske unije (EU). Njegov sadržaj je isključivo odgovornost Nezavisnog društva novinara Vojvodine i partnerske organizacije Zaboravljena djeca rata i ni na koji način ne reflektuje stavove RYCO-a i/ili EU“.