Gost današnje „Drugačije radio veze“ bio je František Šistek.

Češki istoričar govorio je o svojoj knjizi Istorija Crne Gore, koja će se, nakon izdanja na češkom, do kraja godine pojaviti i na crnogorskom jeziku.

Kaže da je istorija Crne Gore duža od istorije i Amerike i Rusije te objašnjava da je za Čehe Crna Gora „Muzej živih ljudi“ i da su Crnogorci njihova „braća sa juga“.

U svojoj knjizi se, kaže, bavio i pitanjem crkve, odnosno vjerskim rivalstvom između SPC i CPC.

Napominje da u vrijeme Aleksandra Karađorđevića, crkve i manastiri u Crnoj Gori nijesu bili u vlasništvu SPC.

Razlika tada i danas je ta, kako navodi, što Karađorđevića crkva nije postavila na presto, a premijera Zdravka Krivokapića jeste.

„Situaciju u Crnoj Gori ne možemo posmatrati izolovano jer se radi o klerikalizaciji društva na Balkanu u cjelini. U neoliberalističkom razdobjlu kapitalizma, država je izgubila moć i svoju smisao, sve je privatizovano i sad imate situaciju da su crkve ojačale“.

Govoreći o posezanju susjeda za crnogorskom istorijom, Šistek navodi da je Crna Gora mala zemlja te da zato izaziva manju pažnju na globalnom nivou nego neke veće zemlje, dok za susjedne države ima značaj.

U Evropi kaže postoje slični primjeri miješanja.

„Tu je primjer Ukrajine, gdje se osporava identitet . Takođe na Balkanu tu je primjer Sjeverne Makedonije koji je osporavan sa više strana nego što je slučaj kod Crnogoraca. A opet imate narode koji su gore prošli kao što su Lužički Srbi“.

Upitan da li je Rusija priskakala u pomoć Crnoj Gori i drugim balkanskim državama kada im je to bilo potrebno, Šistek kaže da je Rusija u mnogo čemu maćeha vlastitim građanima a kamoli balkanskim Slovenima i pravoslavcima.

„Legende su da Rusija pomaže drugim narodima i one proizilaze iz nekog neznanja. Rusija se ni prema Češkoj nije odnosila na pošten način. Rusija zna da iskorišćava svoju moć na bezobziran način prema pravoslavnim narodima. Ona ima svoje ljude koji rade i u Engleskoj i u Americi, vidjeli smo kako je bilo za vrijeme Trampa“.

Govoreći na osnovu sopstevnog iskustva u superlativu o Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i ljudima koji ga vode, iskazuje nezadovoljstvo načinom kako neki ljudi predstvljaju tu instituciju.

„Stvara se pogrešna slika jer se FCJK predstavlja od strane neprijatelja svega crnogorskog, naučnog i sekularnog kao gnijezdo nekih nacionalista. Taj je fakultet na svjetskom nivou“, zaključuje Šistek i to potkrijepljuje visokim ugledom izdavačke aktivnosti te kuće.

(Antena M)