Skip to main content

Schieder: Moskva koristi sve mogućnosti za potpirivanje etničkih sporova i sukoba na Balkanu

Jugoslavija 20. мај 2023.
4 min čitanja

"Tražimo ciljane sankcije EU-a za Dodika"

Evropska unija će dati sve od sebe i spriječiti Rusiju u daljem širenju i jačanju utjecaja u regiji Zapadnog Balkana, te poduzeti sve neophodne preventivne mjere kao što je davanje prave evropske perspektive državama Zapadnog Balkana, kazao je za Al Jazeeru Andreas Schieder, zastupnik Evropskog parlamenta iz redova austrijske Socijaldemokratske partije (SPOe).

On je jedan od nekoliko autora izvještaja o stranim utjecajima u Evropskoj uniji, a sa njime smo govorili o zaključcima koji se nude u ovom dokumentu. Govori kako zvanična Moskva koristi sve mogućnosti za potpirivanje etničkih sporova i sukoba na Balkanu, ali i kako nije samo Rusija država koja pokušava balkansku regiju okrenuti od EU-a.

Kako komentirate trenutnu situaciju na Balkanu i ruski utjecaj u toj regiji? Gdje je on najjači i kako se manifestira?

– Ruski utjecaj u Zapadnom Balkanu danas je jako vidljiv i duboko zabrinjava. Etničke tenzije u regiji čine je lakom metom za strano uplitanje i Rusija daje sve od sebe da iskoriti ove tenzije.

Cilj (ruskog predsjednika Vladimira) Putina je da potpali sukobe i podijeli zajednice što može dovesti do velikih problema i konačno do destabilizacije cijele regije. Pravoslavna crkva se posebno koristi kao instrument promoviranja Rusije kao branitelja tradicionalnih porodičnih vrijednosti. Ovaj utjecaj se može vidjeti u državama kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, naročito njen entitet Republika Srpska.

Također, Srbija se smatra ruskim saveznikom na zapadu Balkana i plašimo se kako podržava Kinu i Rusiju u nastojanju ovih država da ispune svoje geopolitičke ciljeve. Jedan od primjera je odbijanje Srbije da podrži sankcije EU-a prema Rusiji dok druge države u regiji, po tom pitanju, podržavaju vanjsku politiku Unije.

Pojedini analitičari smatraju kako je Balkan mogao biti ili da jeste naredna meta Kremlja ukoliko ruska invazija na Ukrajinu bude uspješna. Slažete li se?

– Prvo, iskreno se nadamo kako Rusija neće biti uspješna tokom invazije u Ukrajini. Evropska unija podržava Ukrajinu, ne samo sankcijama i trgovinskim blokadama, već i isporukom raznih vrsta pomoći, pa čak i oružja kako bi se izbjegao taj ishod.

Međutim, ne smijemo negirati već vidljivo rusko miješanje na Zapadnom Balkanu i njene pokušaje da promovira autoritarizam u Evropi. Kao Evropska unija, mi moramo osigurati da Rusija ne bude u mogućnosti širenja i jačanja utjecaja u regiji i poduzeti sve neophodne preventivne mjere kao što je otimanje ruskog igrališta davanjem prave evropske perspektive državama Zapadnog Balkana.

Da li je vrijeme za jači i brži angažman EU-a na Balkanu kako bi države regije brže prošle kroz reforme i postale članice Unije?

– Tako je, ključno je pružiti jasnu perspektivu za kandidatski status i podržati naše bliske saveznike i partnere na Zapadnom Balkanu. Države poput Rusije, Turske i Kine pokušavaju iskoristiti ove države za informacione manipulacije i kao laboratorije hibridnog ratovanja, sa ciljem potkopavanja EU-a.

Zbog toga je jako žalosno jer vidimo manjak napretka i stalno usporavanje procesa proširenja. Naročito je to vidljivo u nedavnoj blokadi procesa pristupanja Sjeverne Makedonije i Albanije od strane dvije članice države EU-a što je dovelo do pada podrške prema EU i jačanja frustracije stanovnika Balkana što je jako razumljivo.

Jako je frustrirajuća činjenica to što neke članice EU-a blokiraju proces zbog svojih bilateralnih problema. I ovo je otvorilo vrata Rusiji da iskoristi ove tenzije kroz jačanje protiv-EU stavova. Dodatno, proces proširenja je fantastičan način za istrajne reforme u državama kada se govori o vladavini prava, pravima radnika i drugim područjima. To ojačava cijelu regiju i čini je otpornijom na strano miješanje.

Bosna i Hercegovina ima dosta problema sa nacionalističkim strankama i njihovom borbom za vlast. Da li je vrijeme za jače reakcije Brisela i članica EU-a, možda kroz zamrzavanje investicija? Također, kako komentirate posljednje poteze visokog predstavnika?

– Slažem se da nacionalističke stranke u regiji izazivaju velike probleme. Zbog toga S&D, naša grupacija u Evropskom parlamentu, na primjer, zahtijeva da EU nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku koji vodi separatističku agendu dugo vremena. Zatražili smo i od komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelyija da objasni njegovu navodnu ulogu u pomaganju Dodikovoj separatističkoj eskalaciji u Bosni i Hercegovini.

Kako bi odgovorili na ove nacionalističke stavove u Bosni i Hercegovini bio je važan korak odobriti državi status kandidata. No, kako bi se to postiglo, Bosna i Hercegovina prvo mora provesti refome protiv korupcije i za jačanje vladavine prava. Toj državi neophodne su dobro funkcionalne demokratske institucije, dobra uprava i fundamentalna prava ukoliko želi postati članica EU-a.

Koliko Rusija kroz investicije u regiji jača svoje političke veze i prisustvo?

– Očito je kako su investicije dio ukupne strategije Kremlja za ostvarenje ovisnosti o njegovom djelovanju. Ovo, međutim, nije samo fenomen Zapadnog Balkana već je vidljiv i u samoj Evropskoj uniji.

Mađarska je Rusiji popularna meta kada govorimo o investicijama, sa fokusom na energetski sektor i vrijedno je žaljenja da se Mađarska nije zaista više potrudila da umanji svoju energentsku ovisnost od Rusije.

Ipak, kada govorimo o ekonomskom utjecaju, Kina je također veliki igrač u Zapadnom Balkanu i direktnim stranim investicijama, što se posebno vidi u ključnim strukturama proteklih godina i to je jako zabrinjavajuće.

Rusija je na Balkanu jako prisutna kroz medije i snažan propagandni aparat, te kroz investicije u nove medije i nove tehnologije. Kako se EU sa time može izboriti?

– Tačno je da je i jačanje platformi društvenih medija stvorilo novi forum za strano uplitanje. Rusija ih koristi jako ciljano kao sredstvo njegovanja antidemokratskih političkih pokreta na Balkanu. Često se društvene mreže koriste kao oruđa vladajućih stranaka u Srbiji i Republici Srpskoj kako bi se forsirao proruski narativ i podrška proruskoj vladi.

Ovaj oblik utjecaja na internetu prati kontrola tradicionalnih medija kao što su televizija, radio i printani mediji. U Srbiji, velike medijske i komunikacijske kompanije kao što je Russia Today (RT), uspostavljaju brojne urede od jula 2022. što zapravo predstavlja kršenje režima sankcija EU-a.

Evropska unija, na temu širenja dezinformacija i jačanja cyber-napada na Zapadnom Balkanu, mora pojačati saradnju sa regijom tako što će povećati vlastite resurse za praćenje i borbu protiv dezinformacija i stranog miješanja.

(Al Jazeera, foto: NDNV)