Čak i dok Rusija izvodi niz vojnih vježbi sa svojim saveznicima u Centralnoj Aziji, čini se da je moć Moskve nad regijom koju smatra svojim dvorištem sve slabija, piše agencija AFP. Blokirana ratom protiv Ukrajine, koji sada traje već treću godinu, Rusija vidljivo gubi svoju historijsku ulogu ključnog faktora u Centralnoj Aziji i na Kavkazu.

Sudbina Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza bivših sovjetskih republika, ističe izazove s kojima se Kremlj suočava dok nastoji održati i unaprijediti svoj geopolitički utjecaj širom Euroazije, navodi francuska agencija. Često nazivan “ruskim NATO-om”, savez CSTO je osnovan 1992. kako bi popunio sigurnosni vakuum nastao raspadom Sovjetskog Saveza.

No, tri decenije kasnije, blok se bori s “ozbiljnim problemima konkurentnosti i održivosti”, govori armenski analitičar Hakob Badalyan za AFP.

Armenija bojkotira organizaciju, iako je ostala formalni član. Optužuje CSTO – a samim time i Moskvu – da ju je napustio usred sukoba s glavnim neprijateljem Azerbejdžanom.

To nije prvi izazov članstva s kojim se suočava CSTO, koji uz Rusiju i Armeniju čine Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Azerbejdžan je “otišao” 1999. godine, zajedno s kavkaskim susjedom Gruzijom, a njihovim putem krenuo je i Uzbekistan 2012. godine.

Uzbekistan i Turkmenistan ignorirali su pozive da se ponovo pridruže savezu prošle godine.

Nedostatak resursa

Ruske poteškoće u Centralnoj Aziji i na Kavkazu u suprotnosti su s uspjesima Moskve u stvaranju i jačanju saveza s Kinom, Indijom, Iranom, Sjevernom Korejom i nekoliko afričkih država usred njene invazije na Ukrajinu. Badalyan vidi te događaje povezanima.

“U ratu s Ukrajinom Rusija ima mnogo manje resursa da u potpunosti odigra svoju ulogu vojno-tehničkog lidera CSTO-a”, rekao je.

Drugi govore kako CSTO i dalje ima ulogu u regiji, iako je ideja da djeluje kao moćna ruska alternativa NATO-u sada upitna. Naprimjer, savez je 2022. intervenirao u Kazahstanu, gdje su pretežno ruske “mirovne snage” pomogle u gušenju smrtonosnih protuvladinih nereda i stabilizaciji režima predsjednika Kasima Džomarta Tokajeva.

U to su se vrijeme Rusija i CSTO pozicionirali kao garanti stabilnosti za savezničke autoritarne režime – scenarij koji se sada čini nemogućim ponoviti.

Uloga CSTO-a u regiji se, također, promijenila nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu 2021. godine.

Ko su ‘neprijatelji’?

Vladimir Žarihin, zamjenik direktora Ruskog instituta za države Zajednice nezavisnih država (ZND), kaže da je grupa pomogla “osiguravajući stabilnost srednjoazijskih zemalja koje graniče s Afganistanom” tokom posljednje tri godine.

“Ako nije bilo ozbiljnih sukoba koji uključuju Afganistan i centralnoazijske države, to je uglavnom zbog ruskih vojnih baza u Tadžikistanu i Kirgistanu”, rekao je on za AFP.

Moskva i njen najbliži saveznik Minsk nadaju se da će vojne vježbe u Kirgistanu prošle i u Kazahstanu naredne sedmice pokazati da savez još ima geopolitičku važnost.

“Održavanjem ovih vježbi pokazujemo međunarodnoj zajednici i svim našim neprijateljima da smo spremni suočiti se sa svakom prijetnjom”, rekao je bjeloruski zvaničnik Genadij Lepeško u kirgiskom gradu Balikčiju, gdje su održane prošlosedmični manevri.

No, čini se da je savez podijeljen čak i o definiciji ko su ti “neprijatelji”. Dok Rusija vidi Zapad kao egzistencijalnu prijetnju, centralnoazijske države i Armenija jačaju veze sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropom.

Osim Bjelorusije, niko nije podržao rat Moskve protiv Ukrajine. Čak ni Minsk, koji finansijski, politički, ekonomski i vojno ovisi o Moskvi, ne priznaje ruske teritorijalne pretenzije nad istočnom Ukrajinom.

‘Bezgranično prijateljstvo’

Zapadne države nisu slijepe na moguće geopolitičko otvaranje prostora u regiji. Ove je sedmice njemački kancelar Olaf Scholz posjetio Centralnu Aziju, gdje su ga njegovi domaćini pozvali na ulaganja u energetsku i saobraćajnu infrastrukturu kako bi se regija povezala s Evropom, zaobilazeći Rusiju.

U julu su centralnoazijske države održale svoje prve zajedničke vojne vježbe bez Moskve, dok je Armenija bila domaćin zajedničkih vojnih vježbi sa SAD-om.

Regiji se “udvaraju” i izvan Zapada, uključujući i vojno zavođenje. Tako je Kazahstan ugostio specijalne snage iz Pakistana, Katara i Turske na vježbama u septembru, održanim pod sloganom “bezgraničnog prijateljstva”.

Kina širi svoj sigurnosni utjecaj u Centralnoj Aziji, kako kroz bilateralne sporazume tako i kroz vlastiti regionalni blok, Šangajsku organizaciju za saradnju. Oslanjajući se na kulturne veze sa sunarodnicima koji govore turski, Ankara je, također, povećala opskrbu oružjem.

Osjećajući izazov, male su šanse da ruski predsjednik Vladimir Putin jednostavno prihvati smanjeni utjecaj svoje države u regiji kojom je vladala decenijama.

“Došlo je vrijeme za početak široke rasprave o novom sistemu kolektivne sigurnosti u Euroaziji”, rekao je još u junu, podsjeća AFP.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)