Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 2021. godine, više puta je ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti neovisnost bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom entitetu. Ovo podrazumijeva povlačenje suglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Dodik je najavio i da će za mjesec dana ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu Republika Srpska, ali i da će povući suglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i formirati slično tijelo u entitetu RS, čiju secesiju najavljuje godinama.

Osim ovih institucija, iz Narodne skupštine RS-a najavljeno je i da će osnovati entitetsku agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Zašto Dodikovi planovi nisu mogući?

Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, odnosno Ustavom BiH koji je dio sporazuma, predviđeno je da entiteti rade na pregovorima s ciljem uključivanja različitih pitanja u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, što je kroz godine učinjeno s gorespomenutim i drugim državnim institucijama koje su prvobitno bile na entitetskom nivou.

U dijelu o nadležnostima BiH entitetima se stavilo u obavezu da to počnu za šest mjeseci od potpisivanja Ustava 1995. godine.

U Ustavu BiH stoji da će država preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.

Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti, navodi se u Ustavu.

Dakle, promjene u prenošenju nadležnosti dio su Dejtonskog sporazuma, tj. Ustava BiH, čime Dodikova tvrdnja da je povlačenje nadležnosti zapravo „vraćanje izvornom Dejtonu“ nije tačna.

Od najavljenih poteza, izgledno je da je jedino ispunjeno obećanje da će zasvirati i zapjevati u Predsjedništvu BiH.

Oružane snage BiH

Oružane snage BiH formirane su 2006. godine usvajanjem reforme odbrane, nakon što su nadležnosti u vezi s odbranom prenesene na državni nivo.

Ukinuta su ministarstva odbrane i vojske entiteta (RS i Federacija BiH) i transformirana u Oružane snage (OSBiH). Odluke za ukidanjem donijeli su parlamenti oba entiteta. Zakon o odbrani BiH usvojen je godinu dana ranije, 2005., u Parlamentu BiH. Kao takav može se mijenjati jedino u ovoj istoj instituciji koja ga je usvojila. Za bilo kakve izmjene potrebna je suglasnost oba doma državnog parlamenta.

Entitetske institucije nemaju zakonske nadležnosti kojima bi mogle mijenjati Zakon o odbrani BiH ili rasformirati Oružane snage.

Usvajanjem državnog zakona o odbrani takve nadležnosti su ukinute entitetima.

Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA BiH)

Državna obavještajna agencija formirana je 2004. godine nakon što je Parlamentarna skupštine, njena oba doma, usvojila Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Agencija je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH.

Agencija je civilna obavještajno-sigurnosna institucija koja ima status nezavisne administrativne organizacije BiH.

Zakon o obavještajnoj agenciji može se mijenjati isključivo u Parlamentu BiH. Za rad agencije nadležno je Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Izvršni odbor. Rad OSA-e kontrolira i Parlament kroz parlamentarne komisije.

Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA)

Agencija je osnovana 2002. godine usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zaštitu. Dvije godine kasnije usvojen je Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, čime je Agencija za informacije i zaštitu transformirana u Državnu agenciju za istrage i zaštitu, te je dobila policijska ovlaštenja i postala prva policijska agencija koja svoju nadležnost ostvaruje na cijeloj teritoriji BiH.

Ova agencija je upravna organizacija Ministarstva sigurnosti BiH.

Na čelu agencije je direktor koji je za svoj rad i rad agencije odgovoran ministru nadležnom za sigurnost BiH i Vijeću ministara BiH.

Zakon o Agenciji može se mijenjati isključivo u Parlamentu BiH.

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće

Nezavisna institucija osnovana je 2004. godine nakon što je usvojen Zakon o VSTV-u iste godine u Parlamentu BiH.

Osnovni mandat mu je uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa na svim nivoima vlasti, uključujući imenovanje sudaca i tužitelja i njihovo sankcioniranje.

Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je 2007. godine donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kako bi ojačao efikasnost ove institucije kojoj je zadatak da sudstvo bude oslobođeno od političkog uplitanja. Osim visokog predstavnika Zakon o VSTV-u može se mijenjati u Parlamentu BiH.

Na čelu VSTV-a je predsjednik.

Vijeće izvještaj o radu podnosi Ministarstvu pravde BiH.

Parlament BiH može formirati privremenu istražnu komisiju za nadzor rada pravosudnih institucija.

Uprava za indirektno oporezivanje bih (UIO)

Parlamentarna skupština BiH usvojila je 2003. godine Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, čime je stvorena pravna osnova za formiranje Uprave za indirektno oporezivanje.

Tokom 2004. izvršeno je spajanje bivših carinskih uprava entiteta i Distrikta Brčko.

Uprava je kao jedinstvena cjelina počela funkcionirati na cijeloj teritoriji BiH od 2005. godine. Iste godine u Parlamentu BiH usvojen je Zakon o upravi za indirektno oporezivanje.

Ovim su sve nadležnosti entiteta prešle na državni nivo.

Uprava je samostalna upravna organizacija koja za svoj rad odgovara Vijeću ministara BiH.

Zakon o upravi može se mijenjati u Parlamentu BiH.

Odluke visokih predstavnika u BiH (OHR)

Milorad Dodik je najavio kako će u Narodnoj skupštini Republike Srpske poništiti oko 140 odluka visokih predstavnika u BiH.

Ranije je NSRS donijela zakon kojim se stavlja van snage odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o kriminaliziranju negiranja genocida.

Željka Cvijanović, predsjednica entiteta RS, donijela je ukaz kojim je potvrđeno da na teritoriji ovog entiteta ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH koje je donio Inzko.

Međutim, stručnjaci objašnjavaju da Zakon koji je usvojila Skupština nije važeći.

Jedini način da se u BiH ospori neka od odluka visokog predstavnika jeste da takvu odluku donese Ustavni sud BiH.

Prema Nedimu Ademoviću, stručnjaku za ustavno pravo, zakon kojim se u RS stavljaju van snage izmjene Krivičnog zakona BiH koje je donio Inzko – je neustavan.

„To znači da ‘Lex Inzko’ ostaje na snazi. Čak i kad bi se Inzkov zakon, po principu takozvanog funkcionalnog dualiteta, promatrao ne kao zakon međunarodne zajednice, nego kao zakon Parlamentarne skupštine BiH, entitet opet nema bilo kakvu nadležnost, po Ustavu BiH da donosi bilo kakve akte kojima se miješa u nadležnosti BiH i njene zakone“, pojasnio je Ademović za RSE.

Od 1997. do oktobra 2021. godine visoki predstavnici u BiH donijeli su 932 odluke. Neke su se odnosile na pitanja državnih simbola, ekonomiju, pravnu reformu, područje Mostara, drugima su se smjenjivali i suspendirali zvaničnici, reagiralo na rad medija, mijenjali zakoni o imovinskim pitanjima, povratku raseljenih i izbjeglica. Visoki predstavnici u BiH su donosili odluke i u vezi s pojedincima koji su osumnjičene za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.

Osim pomenutih institucija i odluka OHR-a, Milorad Dodik najavljuje da će započeti proces vraćanja ukupno oko 80 nadležnosti koje su s nivoa ovog entiteta prenesene na državu, te da će parlament ući u proces osporavanja svih nametnutih rješenja, ali ne i izvornog Dejtonskog sporazuma.

(Radio Slobodna Evropa, karikatura: STUPS)