Uprkos dekadi Roma, programu sa ciljem njihove bolje integracije u društvo, zapošljavanje pripadnika te zajednice u Srbiji i dalje je na niskom nivou.
Iako je Roma sa fakultetskom diplomom sve više, do posla i dalje teško dolaze.
Reporter Al Jazeere Zoran Kosanović upoznao je devetočlanu romsku porodicu Saćipović iz Niša, koja, iako ponosna na svoje obrazovanje, uglavnom živi od pomoći iz raznih projekata za podršku Roma.
Uprkos tome, Ana vjeruje da će njena unuka Andrea, kao i ostali iz porodice, završiti fakultet.
Svjesni uspjeha
„Porodica Saćipović je jedna od retkih romskih porodica koja od devet članova domaćinstva ima šestoro punoletnih sa šestim ili sedmim stepenom stručnog obrazovanja. I među nama ima novinara, ima pravnika, ima profesora fizike, ima diplomiranih ekonomista“, kazuje novinarka Ana Saćipović.
Ipak, ni fakultetska diploma nije garancija da će se zaposliti nakon što završe studije.
„I kad imamo visoko obrazovane Rome, taj procenat zaposlenosti je izuzetno nizak, skoro ravan nuli. Problem je što se veliki broj visoko obrazovanih Roma ne zapošljava u javnom sektoru kao nužnost, kada govorimo o socijalnoj inkluziji. Dakle, nema inkluzije ako Romi nisu uključeni u javnim institucijama gdje bi morali da budu i na osnovu zakona“, ističe Osman Balić, koordinator Lige za dekadu Roma.
Potpuno svjesni svog uspjeha, članovi porodice Saćipović žele biti kao primjer ostalim pripadnicima romske zajednice.
„Svakako da sam željna i da radim na tome da razbijam predrasude koje su vezane za naše Romkinje, da je žena stvorena za kuću i porodicu, a ne za posao, za to da radi na svojoj karijeri, tako da mogu da poslužim kao primer devojčicama koje su na putu da rade na svom obrazovanju“, navodi apsolventica prava Zorica Saćipović.
No, ekonomska kriza utjecala je na to da visokoobrazovani Romi dijele sudbinu sa ostalima u Srbiji.
Treća po brojnosti
„Nije diskriminacija u pitanju, nego jedan potpuno nepodoban i privredni i društveni i ekonomski ambijent, da vi govorite o zapošljavanju manjina. Mislim da bi sada, i kada bi uveli tu afirmativnu akciju – pozitivnu diskriminaciju kod zapošljavanja Roma, zaista izazvali revolt šire javnosti što svakako ne želimo“, ističe Balić.
Romska nacionalna manjina treća je po brojnosti u Srbiji, odmah iza Mađara i Bošnjaka, a u Nišu živi oko 30.000 Roma.