Skip to main content

Registar zaštićenih područja prirode ‘iz senke’

Građani 11. feb 2024.
5 min čitanja

Ručno upisivanje u knjige i dalje se sprovodi

Na sajtovima državnih institucija, podaci o zaštićenim područjima prirode nisu lako dostupni, neažurni su, nepotpuni i nepregledni. U cilju da građanima olakša uvid u stanje i status zaštićenih područja, tim EC „Stanište“ uradio je registar zaštićenih područja „iz senke“, sa mogućnošću pretraživanja.

Zavod za zaštitu prirode Srbije od 1949. godine vodi Centralni registar zaštićenih područja. Centralni registar je knjiga 42h30 centimetara, u koju su ručno upisivana zaštićena područja u Srbiji, svako na posebnoj stranici. Donošenjem Zakona o zaštiti životne sredine 1991. godine, uvedene su kategorije (I, II i III) zaštićenih područja, kao i izrada studije zaštite, kao deo postupka proglašenja. Od tada se nova područja proglašavaju u skladu sa ovim Zakonom, a za ranije proglašena postoji obaveza da se u postupku revizije sa njim usklade. Od 1991. godine otvorena je druga knjiga Centralnog registra, u koju su upisivana kategorisana područja, novoproglašena, kao i ona kod kojih je urađena revizija. Ovakav način ručnog upisivanja u knjige i dalje se sprovodi.

Šta je od podataka dostupno javnosti?

U digitalnom dobu „ručni“ i „papirni“ način evidentiranja deluje prevaziđeno, ali to je trenutno najpouzdaniji registar zaštićenih područja u Srbiji dostupan javnosti. Na sajtovima republičkog i pokrajinskog Zavoda za zaštitu prirode nije jednostavno utvrditi broj zaštićenih područja prirode u Srbiji, ni druge osnovne informacije.

Na sajtu REPUBLIČKOG ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE, zaštićena područja raspoređena su po vrstama, ali podaci nisu ujednačeni, nisu isti za sva područja i nisu dati u obliku pristupačnom za pretraživanje. Podaci o nacionalnim parkovima, parkovima i rezervatima prirode dati su tako da se za svako zaštićeno područje učitava posebna stranica, dok za zaštićena staništa i spomenike prirode podataka nema.

Na sajtu je dostupan izvod iz Centralnog registra, sa stanjem iz aprila 2022. godine, u kojem su zaštićena područja poređana po vrstama. Za sva područja nedostaju podaci o kategoriji, zatim često nema podataka o upravljaču i službenom glasilu u kojem je objavljena odluka o proglašenju, naročito za područja proglašena pre donošenja Zakona iz 1991. godine, kao i o statusu zaštite – da li je zaštita aktivna, u reviziji, ili predložena za skidanje. Najveći nedostatak je što je izvod u PDF obliku, bez mogućnosti pretrage. Tako nije moguće područja razvrstati, na primer, po azbučnom redu, godini proglašenja zaštite, upravljačima, po geografskom položaju, po površini, statusu zaštite, a često podaci nedostaju ili nisu ujednačeni.

Na sajtu POKRAJINSKOG ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE dostupna je tabela sa stanjem iz decembra 2020. godine, sa podacima o 138 zaštićenih područja na teritoriji AP Vojvodine, takođe u PDF obliku, gde su područja poređana nasumično, bez ikakvog sortiranja i bez mogućnosti pretrage.

Kako i zašto smo uradili registar zaštićenih područja „iz senke“

Cilj našeg istraživanja bio je ispitivanje statusa i finansiranja zaštićenih područja. Organ vlasti koji zaštitu proglasi, po Zakonu o zaštiti prirode je dužan da je finansira i da mu upravljač dostavlja izveštaje o sprovedenim merama zaštite. Zato je prvi korak bio utvrđivanje liste zaštićenih područja i organa vlasti koji su zaštitu proglasili. Kako na sajtu republičkog Zavoda za zaštitu prirode ne postoje upotrebljivi podaci, zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja tražili smo spisak zaštićenih područja razvrstanih po kategorijama. Dobili smo odgovor da se „naš zahtev odnosi na informacije koje su već dostupne javnosti” i da „pravo na informaciju možemo ostvariti uvidom u Centralni registar“ u sedištu Zavoda u Beogradu.

U sedištu Zavoda, iz obe knjige Centralnog registra prepisali smo sve podatke za svako zaštićeno područje prirode u Srbiji, od početka evidencije, zaključno sa decembrom 2023. godine. Izdvojili smo 475 zaštićenih područja. Od toga 315 područja, ili oko dve trećine ima kategoriju, dok njih 160, ili oko jedne trećine – nije kategorisano. U Zavodu postoji digitalni oblik registra, sa pretraživanjem podataka po kriterijumima, ali ova baza podataka nije dostupna javnosti. Tako smo odlučili da napravimo naš registar „iz senke“, koji će biti javno dostupan udruženjima i građanima na sajtu EC „Stanište“. Za preuzete podatke napravili smo dva pretraživača, jedan za kategorisana, drugi za nekategorisana područja, sa mogućnošću pretrage.

Od 315 KATEGORISANIH PODRUČJA njih 98 proglasile su republičke vlasti, devet Skupština AP Vojvodine, a 208 skupštine opština i gradova. Ukupna njihova površina je nešto više od 741 hiljada hektara, što je 8,3% državne teritorije. Azbučni red je osnovni redosled. Uključivanjem jednog ili više filtera u isto vreme, moguće je izdvajati područja po kriterijumima, uz podatak o broju i ukupnoj površini tako izdvojenih područja.

Primer 1: Kada se na osnovnu listu od 315 područja za filter „vrsta“ uključi „predeo izuzetnih odlika“, lista se smanjuje na 25 područja, ukupne površine 132.290 hektara. Zatim ako za filter „organ koji je usvojio zaštitu“ uključimo Vlada Srbije, lista se dodatno smanjuje na 14 područja ukupne površine 103.809 hektara. Sada ako za filter „godina“ uključimo 2021, dobićemo listu od tri predela izuzetnih odlika, koja je Vlada Srbije proglasila te godine. Na kraju, možemo kod filtera „upravljač“ uključiti „Srbijašume“ i dobićemo kao rezultat jedno područje.

Primer 2: Prvo za filter „vrsta upravljača“ uključimo „udruženje građana“ i dobićemo rezultat od 28 područja koja imaju udruženje građana za upravljača, ukupne površine 17.473 hektara. Zatim za filter „vrsta“ uključimo „spomenik prirode“ i dobićemo listu od 18 spomenika prirode kojima je udruženje građana upravljač. Na kraju za filter „organ koji je usvojio zaštitu“ uključimo „Lučani Skupština opštine“ dobićemo rezultat od 9 područja kojima je upravljač Ekološko društvo „Dragačevo“ iz Guče.

Posebno smo izdvojili registar NEKATEGORISANIH PODRUČJA. Ova područja uspostavljena su pre 1991. godine, i tu spadaju ona kod kojih nikada nije pokrenut postupak revizije zaštite i usklađivanje sa novim propisima, ili ona kod kojih jeste urađena revizija, ali nije doneta nova odluka o zaštiti. Zatim područja koja su u postupku skidanja zaštite, ili ona koja su u međuvremenu postala deo većeg, kasnije ustanovljenog područja, te ona koja se nalaze na teritoriji AP Kosovo i Metohija.

Za sva ova područja u Registru postoje podaci o vrsti, ali te vrste po novom Zakonu više ne postoje. Za sva područja postoji datum donošenja odluke o zaštiti, a za većinu nedostaju podaci o površini i upravljaču. Po našem iskustvu, nekategorisana područja su zaštićena samo „na papiru“. Tokom istraživanja nismo pronašli nijedan program, ni izveštaj upravljača, ni za jedno nekategorisano područje.

Koliko je pouzdan registar „iz senke“?

Podaci su preuzeti iz papirnog oblika državnog Centralnog registra, te verujemo da je tačnost visoka. Čitajući Centralni registar, videli smo napomene da su kod pojedinih zaštićenih područja organi vlasti donetu odluku o zaštiti, ili o skidanju zaštite, dostavili Zavodu tek nakon više godina. Tako postoji mogućnost da za neka područja ažurirani podaci o statusu nisu upisani u Centralni, te ih nema ni u našem registru. U međuvremenu smo dobili ideje kako da registar razvijemo dalje. Pokušaćemo da za svako područje pronađemo i dodamo odluku o zaštiti, zatim njihov status (u postupku revizije, ili predloženo za skidanje zaštite), izveštaje o sprovedenim godišnjim programima upravljanja (za područja za koja ovi izveštaji postoje), možda i grafički interaktivni prikaz na karti Srbije, i druga poboljšanja.

Ovaj tekst i istraživanje objavljeni su u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji finansiraju Evropska unija (EU) i vlade Švajcarske, Švedske i Srbije, a sprovodi Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u Srbiji u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB). Sadržaj teksta, kao i rezultati prikazani u njemu, isključiva su odgovornost Ekološkog centra “Stanište” i ne odražava nužno stavove Evropske unije (EU), Vlade Švajcarske, niti Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

(Stanište)