Zločin u Ahmićima, počinjen 16. aprila 1993. godine, najveći je pojedinačni ratni zločin počinjen tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini, ukazuju regionalne NVO povodom 29 godina od ovog ratnog zločina.

Centar za žene žrtve rata ROSA Zagreg, Centar za građansku hrabrost Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevoi Ženska mreža Hrvatske, podsećaju da je u tom zločinu ubijeno 116 osoba, od čega su 32 bile žene, a 11 deca mlađa od 18 godina.

“Dvije mjesne džamije uništene su eksplozivima. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ustanovio je i presudio da su zločini u ovom srednjebosanskom mjestu bili zločin protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika ove akcije i jedan od vodećih političara u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora”, ukazuje se u saopštenju.

Dodaje se da je u istom predmetu, Žalbeno veće MKSJ-a potvrdilo da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om u relevantnom razdoblju, da je rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Ratni zločini u Ahmićima trajna su mrlja i sramota naše prošlosti. Ukazivanje i upozoravanje na ove i druge ratne zločine korak je naprijed u izgradnji održivog i trajnog mira, ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama regije. Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina koji su počinjeni u naše ime na teritoriju Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, ratni zločini se sustavno relativiziraju, negiraju i umanjuju. To nije put koji je dobar za hrvatsko društvo”, navodi se u saopštenju.

Ove nevladine organizacije zahtevaju javno izvinjenje u ime Republike Hrvatske od predsednika Zorana Milanovića i predsednika Vlade Andreja Plenkovića za zločine počinjene “u naše ime” u Ahmićima.

“Na taj način ohrabrit će građane i društvo da se suoče s masovnim kršenjem ljudskih prava koja su se dogodila, potvrdit će činjenicu da su se dogodili zločini i da su ta djela prouzročila neizmjernu štetu žrtvama. Krivnja za zločin je individualna, ali odgovornost za javni govor i prokazivanje političkih vlasti koje ne žele priznati istinu o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost”, piše u saopštenju.

(Danas, foto: fmbi.gov.ba)