Populističke „antievropske“ stranke najavljuju velike pobjede na EU izborima u junu koji bi mogli oštro pomaknuti ravnotežu u Evropskom parlamentu udesno i ugroziti ključne korake agende EU.

Ankete u svih 27 država članica EU, u kombinaciji s modeliranjem rezultata nacionalnih stranaka na prošlim izborima za Evropski parlament, pokazuju da su radikalne desničarske stranke na putu da završe prve na izborima u devet zemalja, uključujući Austriju, Francusku i Poljsku.

Predviđeno drugo ili treće mjesto u još devet zemalja, uključujući Njemačku, Španiju, Portugal i Švedsku, moglo bi po prvi put proizvesti većinsku desničarsku koaliciju u parlamentu demokratskih, konzervativnih i radikalno desnih zastupnika u Evropskom parlamentu.

„Analiza bi trebala poslužiti kao poziv na uzbunu evropskim kreatorima politike o tome što je na kocki na izborima“, rekli su politolozi Simon Hix i Kevin Cunningham, koji su koautori izvještaja za Evropsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), prenosi Guaridan.

Analitičari smatraju da su implikacije rezultata izbora dalekosežne, tvrdeći da bi sljedeći sastav Evropskog parlamenta mogao blokirati zakone o evropskom zelenom sporazumu i zauzeti oštriji stav prema drugim područjima suvereniteta EU, uključujući migracije, proširenje i podršku Ukrajini.

Također bi mogli nastaviti rastuću osovinu vlada koje pokušavaju ograničiti utjecaj EU iznutra poput Mađarske, Italije, Slovačke, Švedske i Nizozemske ukoliko stranka Geerta Wildersa bude na čelu svoje nove vlade.

Mogući povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a i desno orijentirana koalicija usmjerena prema unutra u Evropskom parlamentu mogli bi rezultirati odbacivanjem „strateške međuovisnosti i međunarodnih partnerstava u odbrani evropskih interesa i vrijednosti.

Projekcije su pokazale da glavne političke grupe u parlamentu – Evropska narodna stranka desnog centra (EPP), Socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D), centristička Renew Europe (RE) i Zeleni (G/EFA) gube zastupnike u Evropskom parlamentu.

Ljevica i populistička desnica, uključujući Grupu evropskih konzervativaca i reformista (ECR) i krajnje desni Identitet i demokratija (ID), bit će glavni pobjednici, s realnom mogućnošću da po prvi put uđu u većinsku koaliciju.

Iako se čini da će EPP ostati najveća grupa u Evropskom parlamentu i zadržati svoju moć postavljanja agende i odlučiti o izboru sljedećeg predsjednika Evropske komisije, izvještaji govorei da će populisti, naročito radikalne desnice, imati veći utjecaj nego ikad prije.

Njihovi će glasovi imati najveću težinu u nekoliko država članica osnivača, pokazuje anketa, pri čemu se predviđa da će „Braća Italije“ italijanske premijerke Giorgie Meloni povećati broj zastupnika u Evropskom parlamentu na 27, a Nacionalni skup Marine Le Pen na putu je osvojiti rekordnih 25 mjesta.

U Austriji se predviđa da će radikalno desna Slobodarska stranka (FPÖ) udvostručiti svoj ukupni broj zastupnika u Evropskom parlamentu na 6, dok će u Njemačkoj krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) vjerojatno gotovo udvostručiti svoju zastupljenost u parlamentu od 705 mjesta na 19.

Populističke euroskeptične stranke vjerojatno će biti prve u Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Slovačkoj, a druge ili treće u Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Latviji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i Švedskoj.

Kao rezultat toga, predviđa se da će krajnje desna skupina ID dobiti još do 40 mjesta, za ukupno 98, što je potencijalno čini trećom političkom snagom i otvara mogućnost koalicije „populističke desnice“ (EPP, ECR, i ID) s 49% zastupnika u novom parlamentu.

Anketa i modeliranje sugeriraju da će trenutna koalicija „lijevog centra“ (S&D, G/EFA i ljevica) doživjeti pad broja zastupnika u Evropskom parlamentu na 33% s 36% ukupnog broja, s glavnom koalicijom „desnog centra“ (EPP, RE i ECR) skliznuvši na 48% s 49%.

Autori izvještaja primijetili su da bi uloga mađarske stranke Fidesz mogla biti ključna. Trenutno nezavisna stranka premijera Viktora Orbana bi mogla osvojiti 14 mjesta i mogla bi pridruživanjem nacionalno-konzervativnoj ECR-u – postati vodeća, treća najveća skupina.

U tom bi slučaju ECR i ID zajedno imali gotovo 25% zastupnika u Evropskom parlamentu, više od EPP-a i S&D-a.

Postojeća „super koalicija“ glavnih stranaka (EPP, S&D i RE), u međuvremenu, predviđa se da će pasti sa 60% zastupnika u Europskom parlamentu na 54%.

Autori izvještaja rekli su da će najveće implikacije izmijenjene geometrije Evropskog parlamenta biti u politici zaštite okoliša, gdje su S&D, RE i ljevica osigurali napredak. To bi uskoro mogla spriječiti koalicija za „protiv klimatske politike“.

Slično tome, savez centra i lijevog centra (RE, S&D, G/EFA, ljevica, dijelovi EPP-a) koji je progurao mjere vladavine prava, uključujući uskraćivanje proračunskih uplata, protiv Mađarske i Poljske, možda se više ne nađe, izvješće predložio.

Autori su pozvali kreatore politike da ispitaju trendove koji pokreću trenutne obrasce glasovanja u Evropi i da razviju jasne narative koji se bave nužnošću globalne Evrope u sve opasnijoj geopolitičkoj klimi.

„Izbori u junu, za one koji žele vidjeti globalniju Evropu, trebali bi se odnositi na očuvanje i jačanje položaja EU“, rekao je Hix, stručnjak za komparativnu politiku na Evropskom sveučilišnom institutu u Firenci.

“Kampanje bi građanima trebale dati razloga za optimizam. Oni bi trebali govoriti o prednostima multilateralizma. I trebali bi jasno dati do znanja, u ključnim pitanjima koja se odnose na demokraciju i vladavinu prava, da su oni, a ne oni na političkoj margini, ti koji su u najboljoj poziciji za zaštitu temeljnih europskih prava“, navodi se u izvještaju.

(Klix.ba, Foto: Pixabay)