Tri sedmice nakon što je porazila protivnike na izborima za Evropski parlament stranka Nacionalno okupljanje (RN) desničarske političarke Marine Le Pen potvrdila je svoj status vodeće političke snage u Francuskoj u prvom krugu parlamentarnih izbora obilježenih najvećom izlaznošću u protekla tri desetljeća, piše AFP, a prenosi Hina.

RN je osigurao jasnu pobjedu, no ne i odlučujuću, što znači da za konačni ishod izbora treba pričekati drugi krug 7. jula. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je svojom odlukom da raspiše prijevremene izbore iznenadio svoje saveznike kao i protivnike, pozvao je birače da se iduće nedjelje ujedine protiv krajnje desnice.

Nacionalno okupljanje i njegovi saveznici su u prvom krugu osvojili 33 posto glasova, ljevičarska Nova narodna fronta (NFP) je dobila 28 posto, a Macronov savez Ensemble (fran. zajedno) je na trećem mjestu sa svega 20 posto osvojenih glasova, pokazali su službeni rezultati Ministarstva unutarnjih poslova u ponedjeljak.

Na temelju tih brojki, krajnja desnica bi mogla osvojiti između 230 i 280 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini, što znači da bi joj moglo nedostajati 289 mandata potrebnih za apsolutnu većinu.

Međutim, takva predviđanja su izuzetno teška zbog drugog kruga glasanja i rekordnog broja izbornih jedinica, gdje je u drugi krug ušlo troje kandidata. U drugi krug, naime, ne ulaze samo dvojica najboljih kandidata u izbornoj jedinici nego svi koji su prešli 12,5 posto glasova. Konačan rezultat će ovisiti o političkim pregovorima između stranaka koje pokušavaju formirati saveze u pojedinim izbornim jedinicama ili se iz njih povući.

Obraćajući se oduševljenim pristalicama u svojoj izbornoj jedinici na sjeveru zemlje, gdje je jasno pobijedila u prvom krugu, Le Pen je pozvala glasače da njenoj stranci daju “apsolutnu većinu” mjesta u Narodnoj skupštini, Donjem domu Francuskog parlamenta s većim ovlastima od Senata.

U takvom raspletu događaja od Macrona bi se očekivalo da 28-godišnjeg Jordana Bardellu imenuje premijerom u neugodnom sistemu dijeljenja vlasti poznatom kao “kohabitacija”, koji bi ga oslabio i u zemlji i u svijetu.

Pobjeda RN-a bi značila prvu krajnje desnu vladu u Francuskoj od Višijskog režima, saveznika nacističke Njemačke te bi predstavljala vanredan obrat za ekstremističku stranku kojoj je jedan od suosnivača bio Jean-Marie Le Pen, otac Marine Le Pen, osuđeni antisemit i pobornik Višijske vlade.

Vjerovatniji ishod je situacija u kojoj nijedna koalicija u parlamentu neće moći osigurati većinu, što bi dovelo do političkog zastoja u drugoj najvećoj ekonomiji Evropske unije i njenoj najvećoj vojnoj sili.

Bumerang

Do glasanja u nedjelju došlo je nakon haotične i promjenjive trosedmične predizborne kampanje, najkraće u francuskoj historiji, tokom koje je Macron upozoravao glasače na prijetnju “građanskog rata” budu li birali nekoga od njegovih glavnih protivnika.

Izlaznost je iznosila 66,71 posto, najviše na parlamentarnim izborima otkako je bivši predsjednik Jacques Chirac raspisao prijevremene izbore 1997.

Macron je svoju iznenađujuću odluku da raspusti Donji dom Parlamenta donio nakon evropskih izbora na kojima je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen porazilo vladajuću stranku.

Predsjednik je odluku donio uprkos savjetima svojih saveznika, čelnika dva doma Parlamenta i premijera, koji su o njegovoj namjeri obaviješteni u posljednji čas te mu nisu mogli promijeniti mišljenje.

Iznenadan potez je lokalnim dužnosnicima donio logističku noćnu moru s obzirom na početak školskih praznika i nadolazeće Olimpijske igre u Parizu. Gerard Larcher, konzervativni šef Senata, optužio je Macrona za “premlaćivanje” demokratije.

Čak se i Le Pen čudila daru iz Elizejske palače.

Macron se nadao da će moći predstaviti izbore kao konačnu borbu između svog “progresivnog” tabora i protivničkih “populističkih” snaga. Ta mu je strategija ranije pošla za rukom, pri čemu su glasači dva put stali iza njega, mnogi nevoljko, kako bi porazio Le Pen u drugom krugu predsjedničkih izbora 2017. i 2022.

Međutim, raspuštanje Narodne skupštine je dovelo do oživljavanja podjele na ljevicu i desnicu za koju je vjerovao da je uklonio prije više godina.

Iznenadna mogućnost krajnje desne vlade je uspjela ujediniti fragmentiranu francusku ljevicu i to brzinom koja je Elizejsku palaču uhvatila nespremnu.

S druge strane političkog spektra, munjevita kampanja je stranci Le Pen omogućila da dramatično ubrza svoje preuzimanje desnog biračkog tijela u Francuskoj.

Ultrakonzervativan milijarder Vincent Bollore, nazvan “francuskim Rupertom Murdochom”, svoje je medijsko carstvo stavio na raspolaganje francuskoj nacionalističkoj desnici.

Francuski predsjednik je, također, potcijenio u kojoj je mjeri potrošio vlastiti politički kapital nakon sedam godina na vlasti i mnoštva kriza.

Prošlogodišnja bitka za reformu penzionog sistema, u kojoj je Macron iskoristio posebne ovlasti da zaobiđe parlament usred žestokog protivljenja diljem zemlje, potkopala je njegovu demokratsku vjerodostojnost u očima mnogih birača, a kontroverzan zakon o imigraciji, izglasan uz podršku zastupnika iz RN-a, udaljio je mnoge na ljevici.

Raspisivanje prijevremenih izbora, shvaćeno kao poklon krajnjoj desnici, mnogim je glasačima, koji su ga nevoljko podržavali da na vlast ne dođe Le Pen, bila kap koja je prelila čašu.

Macronovi saveznici su ga preklinjali da tokom kampanje bude u drugom planu. Mnogi njegovi kandidati su zatražili da predsjednikova fotografija ne bude na njihovim predizbornim plakatima, preferirajući njegovog popularnijeg premijera.

Ipak, Macron je zanemario njihova upozorenja te se neprestano pojavljivao u predizbornoj kampanji i po ko zna koji put obećavao “promijeniti način upravljanja” u pismu francuskim biračima.

Njegov pokušaj da prikaže izbore kao bitku između svog umjerenog tabora i “ekstremista” s ljevice i desnice na kraju nije uspio uvjeriti glasače pa je njegov blok završio kao najslabija od tri političke grupe koje se natječu za vlast u Francuskoj.

‘Nijedan glas za RN’

Način na koji će se Macronov oslabljeni blok postaviti u narednim danima vjerovatno će odlučiti ishod glasanja 7. jula.

Ljevičarske vođe, uključujući Jean-Luc Melenchona, čelnika radikalno lijeve stranke Nepokorena Francuska (LFI), brzo su objavile da će povući sve kandidate koji su završili na trećem mjestu u svojim izbornim jedinicama kako ne bi podijelili glasove protiv Le Pen.

Potezom su pritisnuli vladajući tabor da uzvrati istom mjerom, odnosno da za ljevičarske kandidate učini što su ljevičarski glasači u više navrata učinili za Macrona kada se sučeljavao s krajnjom desnicom.

Premijer Gabriel Attal, koji će gotovo sigurno izgubiti svoj položaj, rekao je da će vladajuća stranka Renesansa učiniti isto sa svojim trećeplasiranim kandidatima, ali samo u onim izbornim jedinicama gdje preostali protivnik RN-a “dijeli njihove republikanske vrijednosti”. Takve riječi upućuju na to da će stranka vjerovatno odbiti povući kandidate u korist Melenchonovog LFI-ja, koji je Macronov tabor opisao kao “ekstremistički”.

“Prioritet je osigurati da krajnja desnica ne osvoji apsolutnu većinu. Nijedan glas ne smije otići Nacionalnom okupljanju”, dodao je Attal.

Iako je Le Pen uložila ogromne napore kako bi “normalizirala” krajnju desnicu, njezinu protuimigrantsku stranku, prijateljski nastrojenu prema Rusiji, i dalje odbacuju veliki dijelovi francuskog biračkog tijela.

Bardella, njezin kandidat za premijera, rekao je da će iskoristiti premijerske ovlasti kako bi spriječio Macrona da Ukrajini šalje dalekometno oružje za rat s Rusijom.

Nacionalno okupljanje je, također, dovelo u pitanje pravo na državljanstvo ljudima rođenim u Francuskoj te je obećalo smanjiti prava za francuske građane s dvojnim državljanstvom, za što su kritičari rekli da je suprotno temeljnim ljudskim pravima te predstavlja prijetnju demokratskim idealima zemlje.

Ljevičarski NFP, širok savez sastavljen od bivšeg predsjednika Francoisa Hollandea do rubnih antikapitalističkih grupa, također je uplašio mnoge glasače svojim ekonomskim programom koji predviđa velike javne rashode, ali i radikalizmom nekih svojih kandidata.

Edouard Philippe, bivši premijer, eksplicitno je pozvao kandidate iz svoje stranke, Macronove saveznice, da se ne povlače iz drugog kruga, gdje kandidat LFI-ja predstavlja ljevicu. Aurore Berge, ministrica za porodična pitanja, otišla je korak dalje i pozvala glasače da se “udruže” protiv Melenchonove stranke.

Stručnjaci ističu da mnogi glasači više ne slušaju savjete stranačkih vođa. Također je moguće da će kandidati odbiti povući se iz drugog kruga uprkos smjernicama stranačkih centrala u Parizu, što otežava predviđanje ishoda drugog kruga izbora.

Jedno je, ipak, sigurno: Macronov potez je pokazao da francuski birači više ne žele da vlada samostalno.

Otkako je Macron donio riskantnu odluku, društvenim medijima kruži citat bivšeg konzervativnog ministra Patricka Devedjiana. Odnosi se na kobne prijevremene izbore koje je Chirac raspisao 1997, ali se mogu primijeniti i na Macrona.

“Bili smo u stanu u kojem je curio plin. Tada je Chirac zapalio šibicu kako bi vidio šta se događa”, našalio se pokojni Devedjian.

(Al Jazeera, foto: Beta-AP)