“Povratak Srbije u rusku geopolitičku agendu slavenskog oživljenja će ponovo doći. Vidjet ćete kada formuliramo ciljeve za Balkan. Sad trebamo dovršiti ono što smo počeli”.

Da je Balkan jedna od najvažnijih sfera geopolitičkih interesa Rusije, ne treba posebno naglašavati, no kad ove riječi dođu iz usta Aleksandra Dugina, filozofa koji je još u ljeto 2014. za britanski BBC News izjavio da je rat između Rusije i Ukrajine neizbježan, te je pozivao ruskog predsjednika Vladimira Putina da vojnom intervencijom u Ukrajini spasi „moralni autoritet države“, onda je ton jedne ovakve izjave i više nego zabrinjavajući.

Ko je, uopšte, Aleksandar Geljevič Dugin?

Često ga se predstavlja kao jednog od vodećih, ako ne i vodećeg ruskog ideologa bliskog Kremlju, kao i ruskim vojnim krugovima i tajnim službama. Ljubimac je evropskih desničara, a oni lijevo orijentirani nerijetko ga nazivaju fašistom. Prezire globalnu elitu, američki liberalizam i zapadne koncepte demokratije, borbu protiv Ukrajine smatra preduslovom za preporod Ruskog carstva i autor je čuvene izjave da bi američku imperiju trebalo razoriti. Ovaj ideolog, kojeg neki zovi i Putinovim Raspućinom, već je dugo pod američkim sankcijama.

Sve najbolje o Trumpu, Dodiku i Vučiću

I, da – ono što je jako bitno u kontekstu izjave iz uvoda teksta – osim o Donaldu Trumpu, jako pozitivno govori o srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Miloradu Dodiku.

Rusiju već dugo optužuju da potiče konflikte na Balkanu i preko svojih saveznika, među kojima se najviše spominju upravo Dodik, Vučić, ali i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Kako, onda, shvatiti Duginove izjave?

„Prvo, to je nedvojbeno prijetnja“, mišljenja je Božo Kovačević, bivši ambasador Republike Hrvatske u Rusiji, koji dobro zna ko je Aleksandar Dugin.

„Drugo, ako ‘razgrnemo’ tu ideološku površinu i motivaciju za takve izjave, onda možemo pretpostaviti da to znači da će Rusija i dalje nastavljati sa svojom destruktivnom politikom na Zapadnom Balkanu koja se svodi na ometanje daljnjih euroatlantskih integraciji zemalja koje još nisu u Europskoj Uniji, ali i NATO-u, što je još veća briga Ruske Federacije“, tvrdi Kovačević.

Indikativno je da je Rusija od početka invazije na Ukrajinu intenzivirala diplomatske, ali možda i neke druge napore na Zapadom Balkanu, koji Zapad, očito sa itekako dobrim razlogom, vidi za najranjivije područje za eventualne nove ruske akcije koje bi nastale kao šira posljedica agresije na Ukrajinu, ne samo kao način da se našteti EU-u i NATO-u, već i da je proširi sfera uticaja Kremlja u Evropi.

Tako je ruski ambasador u Sarajevu Igor Kalabuhov, s kojim Dodik ima izvanrednu saradnju, u nekoliko navrata zaprijetio da bi Bosna i Hercegovina trebala razmisliti o članstvu u EU-u, a iz Kremlja su počela stizati upozorenja Uniji da prekine sa „kolonijalizacijom“ Zapadnog Balkana. Intenzivirani su i ataci na visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova nazvala „varalicom koja nema međunarodnu punomoć“. Retorika dobro poznata iz usta pojedinih bh. političara.

„Sve se to može povezati sa Duginovim istupima. On zastupa tu velikorusku ideologiju i, zapravo, proširenje jurisdikcije ruske vlasti na cijelo područje bivše Ruske imperije. Balkan, istina, nikada nije bio u granicama Ruskog imperija, tako da ne vidim što bi to drugo Rusija mogla imati za cilj, osim da onemogući njegovu europsku integraciju. Time bi pokazala da je globalni igrač, a bila bi to i neka vrsta osvete za činjenicu da su se EU i NATO proširili i na onaj dio kontinenta koji Rusija smatra svojim. No, nerealno je očekivati da bi Rusija mogla ostvariti te ciljeve na Balkanu, ali da bi mogla zakomplicirati život ljudima i narodima, to nedvojbeno može“, mišljenja je Kovačević.

Odvraćanje pažnje od ‘poraza’ u Ukrajini

Prema Milivoju Bešlinu, srbijanskom historičaru, ruski cilj je destabilizacija, uz mogućnost poticanja novog sukoba na Balkanu, koji bi odvratio pažnju od ruskog „poraza“ u Ukrajini. Glavna meta je, tvrdi, Bosna i Hercegovina.

„Nema sumnje da izjave i pojačana aktivnost ambasadora Kalabuhova, te eksplicitno preteća izjava jednog od glavnih ideologa režim u Kremlju imaju za cilj ne samo da destabilizuju prilike u Bosni i Hercegovini i Balkanu, nego i da potpale novi sukob u našem regionu“, tvrdi.

„Rusija je Balkan još od 19. veka koristila kao rezervni front. Režimu u Rusiji nikada više nije trebao rat na Balkanu, nego sad, kada su suočeni sa porazom u Ukrajini. To bi im trebalo da odvrati pažnju od Ukrajine. Zato ruski režim ima interes za izbijanje sukoba na tlu Evrope, a najfragilnije područje je upravo Zapadni Balkan“, naveo je Bešlin.

No, dodaje, pitanje je ima li Rusija dovoljno moći da provede svoje želje u djelo.

„Rusija je značajno oslabljena time što gubi rat u Ukrajini. Agresija ne ide kako su planirali. Oni gube rat. Njihova agentura na Balkanu je slabija. Zato ne verujem da bi Rusija imala snage da ovde zaista nešto napravi, u smislu počinjanja sukoba, ali možemo očekivati nastavak verbalne agresije iz usta Dodika, (hrvatskog predsjednika Zorana) Milanovića u cilju dodatne destabilizacije“, dodao je.

Na pitanje vidi li u Duginovoj izjavi prizvuk vojne prijetnje, Kovačević je odgovorio potvrdno.

„Da, ima prizvuk vojne prijetnje. Računa na separatističke težnje u (bh. entitetu) Republici Srpskoj i ruski uticaj na njenu vladu. Kada je riječ o Srbiji, ne izgleda mi mnogo vjerojatno da je sposobna pokrenuti neku vojnu akciju, a u isto vrijeme, mislim da je Rusija do te mjere zaokupljena ratom u Ukrajini i pogođena neuspjehom u ostvarenju ciljeva da nije u stanju prijetnje provesti u djelo vojnom silom. Tačno je da Rusija raspolaže raketnim naoružanjem kojim može gađati ciljeve u bilo kojem dijelu svijeta, ali ne vidim što bi time dobila“, stav je Kovačevića.

‘Odgovor u opredjeljenju Evropi’

Prema Bešlinu, izjave iz Moskve treba shvatati ozbiljno, naročito kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.

„Teško je proceniti šta bi se moglo dešavati, ali što poraz Rusije u Ukrajini bude izvesniji, mislim da su i veće šanse da se zakomplikuje situacija na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. U Crnoj Gori se situacija stabilizovala, pa Bosna i Hercegovina ostaje najranjivija. Iako je za očekivati da u Rusiji uskoro počnu unutrašnja previranja zbog rata u Ukrajini, a ne može se isključiti čak niti promena režima, treba biti spreman na pojačani ruski angažman na Zapadnom Balkanu“, kaže.

No, kako odgovoriti na taj „pojačani angažman“ i najavljeno rusko dovršavanje „onoga što su započeli“, ako uzmemo u obzir krizu u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina, a koju su, kako misle mnogi, započeli upravo oni koje Dugin hvali u svoji izlaganjima? I ko bi, uopšte, trebao odgovoriti? Takozvane patriotske i građanske snage? Ured visokog predstavnika? EU? NATO?

Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kaže kako bi volio da je u Bosni i Hercegovini više zapadnih vojnika, za jaču garanciju mira, no da, prije svega, „mi sami trebamo odgovoriti na ruske ambicije“, tako što ćemo izabrati opredjeljenje prema Evropi i njeni vrijednostima.

„Duginova izjava je izuzetno opasna i uklapa se u očekivanja ozbiljnijih analitičara na Zapadu da će Rusija, s obzirom na to da situacija na ukrajinskom ratištu ne ide kako su očekivali, pokušati na drugim mjestima, pogotovo ranjivim, kao što je Zapadni Balkan, skrenuti pažnju i pokušati izazvati problem da bi rasteretila fokus sa Ukrajine“, ocjenjuje Mujkić.

„Riječ je o jednoj ultanacionalističkoj, ultrakonzervatovnoj i profašističkoj ideologiji koja postavlja svijet ‘crno-bijelo’. Čime se suprotstaviti? Onim što su naše stvarne vrijednosti, evropske i humanističke vrijednosti, vladavina prava, individualne slobode i prava. To je jedini efikasan odgovor. Evropska unija može slati vojnike, no ako mi u vrijednosnom smislu nismo privrženi vladavini prava i borbi protiv korupcije, koja je način da Rusija širi svoj interes, i ako ne dobijemo borbu na unutrašnjem planu, onda nam neće pomoći sve vojske svijeta. Naše opredjeljenje trebaju biti Evropa i njene vrijednosti“, zaključuje Mujkić.

(Al Jazeera, foto: Vesna Anđić/RSE)