Još ne znamo zvanične podatke o broju ljudi koji je odbio da se popiše

Od početka oktobra u Srbiji se sprovodio redovni popis stanovništva. Kako se navodi na sajtu Republičkog zavoda za statistiku, „popis obezbeđuje potpune, kvalitetne i međunarodno uporedive statističke podatke, koji su izuzetno značajni za planiranje društvenog i ekonomskog razvoja“.
Međutim, ovaj rutinski proces, postao je tema lažnih vesti i teorija zavere koje su se u proteklih mesec dana širile društvenim mrežama. Kako kaže Darija Stjepić, novinarka portala FakeNews Tragač, ove dezinformacije delile su se po već ustaljenim obrascima koje smo mogli videti i tokom pandemije koronavirusa.
„Te teorije zavere najčešće se odnose na to da nam neko nešto radi da bi kontrolisao naše podatke ili da bi nam oduzeo neku imovinu. Recimo, ono što je Republički zavoda za statistiku demantovao za Istinomer jeste to da su laptopovi i softver koje koriste popisivači napravljeni u Evropskoj uniji i da će njihovi podaci time automatski otići u neku međunarodnu organizaciju, rekavši da su naši IT stručnjaci napravili taj softver“, kaže Stjepić.
Iako još ne znamo zvanične podatke o broju ljudi koji je odbio da se popiše, kao ni koliki je taj broj u odnosu na ranije godine, Stjepić smatra da je svojevrsna panika svakako stvorena, i to nepotrebno.
Ona dodaje i da, u širenju lažnih vesti, deo odgovornosti nose i lokalni onlajn mediji, koji najčešće nisu kreatori, već prenosioci dezinformacija.
„Kada pronađemo neku lažnu vest i radimo njenu dekonstrukciju, onda izguglamo i koji su to sve mediji koji su je preneli, i neretko uvidimo da tu postoji veliki broj lokalnih medija“, zaključuje Stjepić.
Irena Čučković (Podkast Direktno, ilustracija: Pixabay)
Ova emisija je realizovana uz finansijsku pomoć Programa tranzicione saradnje Republike Češke.