Bosna i Hercegovina je pretrpjela posljedice genocidnih namjera ne samo u Srebrenici, nego u cijelom bh. entitetu Republika Srpska, izjavio je u nedjelju David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida sa državnog Univerziteta Southern Connecticut u SAD-u.
“Pretresno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije [ICTY] je u presudi Radovanu Karadžiću utvrdilo da je postojao zajednički plan da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone sa teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo”, rekao je on na redovnoj sesiji “Kruga 99”.
Da se zvjerstva nikad ne bi ponovila
“Republika Srpska je stvarana od 1992. do 1995. godine sistematičnim, eliminacijskim pothvatom, čija se genocidna namjera može razabrati kada se uporede podaci iz popisa stanovništa u brojnim općinama iz 1991. i 2013. godine”, kazao je Pettigrew, koji je na online sesiji govorio o temi ”Tranziciona pravda i pravo na istinu i memorijalizaciju u Bosni i Hercegovini”, prenosi Anadolija.
Rekao je da tranziociona pravda zahtijeva da se međunarodna agresija, genocid i drugi ratni zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini pošteno priznaju te da se poštuju ljudska prava na istinu i memoralizaciju radi pravde, kako se zvjerstva nikada ne bi ponovila.
“Ljudska prava na istinu i memoralizaciju moraju se promatrati kao sastavni dijelovi strategije za tranzicionu pravdu i izgradnju države u Bosni i Hercegovini, uz pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u”, kazao je Pettigrew.
Rekao je da je, uprkos razornim posljedicama dokumentiranih zločina, udruženjima žrtava u Foči, Kalinoviku, Prijedoru, Višegradu i drugdje u RS-u surovo zabranjeno postavljanje spomen-obilježja, ploča ili osnivanje muzeja.
Poziv Schmidtu da radi s udruženjima žrtava
“Ovakve zabrane dio su sistematskog negiranja genocida i drugih ratnih zločina u RS-u i predstavljaju kršenje ljudskih prava na istinu i memoralizaciju”, poručio je Pettigrew.
Pozvao je visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da radi s udruženjima žrtava i da iskoristi bonske ovlasti za postavljanje spomenika i otvaranje muzeja na mjestima bivših koncentracionih logora i drugim mjestima zločina.