Skip to main content

Olena Papuga: Manjine će se šokirati nakon popisa stanovništva

Info 07. сеп 2022.
4 min čitanja

"Nacionalni saveti malo rade na promociji popisa"

„Nacionalni saveti malo rade na promociji popisa. Mislim da će svi pripadnici nacionalnih manjina da se šokiraju svojim brojem“, navela je državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Olena Papuga u intervjuu za Storyteller.

Ona objašnjava da ne smatra da bi kampanje nacionalnih saveta značajno povećali broj pripadnika manjina na popisu, ali bi pomogle buđenju nacionalne svesti. Pretnja su takođe asimilacija, ali i iseljavanje građana sa dvojnim državljanstvom.

Popis stanovništva je najobimnije statističko istraživanje koji se radi na svakih deset godina. Prethodni popis bio je obavljen 2011. godine, a zbog pandemije popis je sa prošle godine odložen za oktobar ove godine.

Osim državljana Srbije, popisom su obuhvaćeni i stranci, domaćinstva i stanovi druge nastanjene prostorije. Još traje obuka za oko 17.000 popisivača.

Šta sve zavisi od toga koliko se pripadnika nacionalne manjine na popisu izjasnilo kao ono što zaista jeste?

Olena Papuga: Posebno za pripadnike nacionalnih manjina popis je jako važan zbog toga što se prema tome koliko ima pripadnika nacionalnih manjina, tako će se praviti njihove politike, odnosno, tako će se određivati koliko će sredstava dobijati za očuvanje svog identiteta. Pripadnici nacionalnih manjina preko svojih nacionalnih saveta dobijaju određena sredstva iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, iz budžeta Republike Srbije, Autonomne pokrajine Vojvodine, a takođe i lokalnih samouprava. Ta sredstva su predviđena za one oblasti koje predviđa Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina: za obrazovanje, kulturu, informisanje i službenu upotrebu jezika i pisma. Znači, koliko pripadnika nacionalnih manjina po broju bude, toliko će i sredstava dobijati za te namene. Zato je popis za pripadnike nacionalnih manjina jako bitan.

Zašto se neki od pripadnika nacionalnih manjina ne izjašnjavaju? Šta ih sprečava u tome? Šta može da bude pretnja ovom popisu?

Olena Papuga: Na popisu svako može da se izjasni po svom nahođenju, kako hoće. Može da se izjasni kao pripadnik nacionalne manjine, većinskog naroda ili dvojno. Kao Mađar-Srbin, Rusin- Slovak… Ono što je vezano za pripadnike nacionalne manjine, oni ako hoće da učestvuju u političkom životu svoje nacionalne zajednice treba da se upišu u posebni birački spisak i time mogu da učestvuje na izborima za svoje nacionalne savete. Znači ne mora neko ko se izjasni na popisu, na primer, kao Rusin, da se upiše na posebni birački spisak kao Rusin. Ono što mislim da su neki pripadnici nacionalnih manjina u dilemi, kada treba da se u upišu u posebni birački spisak jeste da postoji strah, neki ne osećaju nacionalnu pripadnost jer im to roditelji nisu preneli, neki su iz mešovitih brakova pa ne znaju kako da se izjasne. Mislim da i ratovi devedesetih godina utiču na određene pripadnike nacionalnih manjina da se boje da se izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Mada, popis je tajni i niko nikad ne može da dođe do podataka ko se kako izjasnio. Takođe, podaci sa posebnog biračkog spiska mogu da se provere samo sa JMBG-om. I ti podaci su tajni, a posebno su tajni podaci sa popisa jer se koriste samo za statistiku.

Ove godine će se po prvi put u Srbiji popis raditi digitalno. Koje će nam inovacije to doneti?

Olena Papuga: U ovom popisu će popisivači dolaziti sa laptopom i sve podatke će unositi u laptop. Znači nema više da će zaokruživati na popisnici kao što je nekada bilo. Svi podaci će se unositi u kompjuter i nema ispravljanja.
Elektronski popis bi značio da svaki građanin može da otvori sajt, da upiše sve svoje podatke i pošalje Republičkom zavodu za statistiku. Tako bi mogli da se upišu i svi građani koji žive van Srbije.
Ja mislim da bi bilo bolje da je popis bio elektronski kao u zemljama u okruženju jer bi tada građanima koji žive van Srbije bilo omogućeno da se izjasne po nacionalnoj osnovi. Ovako digitalno, to olakšava posao RZS. Nije na papiru, pa će posao obrade podataka biti mnogo kraći. Ali mislim da bi ipak bilo bolje da je popis bio elektronski. Svakako će ovaj popis dati mogućnost da komšija, prijatelj, roditelj prijave odsutne članove porodice i komšiluka, ali samo kao odsutne. Neće moći da im prijave maternji jezik, nacionalnost i veru, što mislim da je za pripadnike nacionalnih manjina jako važno.

Koji je zadatak nacionalnih saveta kada je popis u pitanju?

Olena Papuga: Nacionalni saveti imaju tu mogućnost da rade na terenima i da promovišu popis, da se pripadnici nacionalih manjina upisuju po svojoj pripadnosti. Ja, iz iskustva Rusinskog nacionalnog saveta gde sam članica, ne mogu reći da se nacionalni savet posvetio popisu. Samo Odbor za službenu upotrebu jezika i pisma i Odbor za informisanje promovišu taj popis. Ali članovi nacionalnog saveta uopšte ne rade nikakvu kampanju, niti su zainteresovani za popis, što mislim da je jako loše. Ne mogu reći da je to slučaj kod svih nacionalnih saveta. Mislim da poneki, hrvatski, bošnjački, mađarski intenzivno rade na popisu.

A šta je sa Slovačkim nacionalnim savetom?

Olena Papuga: Koliko ja vidim, oni imaju nekih drugih problema. Ne vidim da Slovački nacionalni savet radi kampanju za popis.

Koji je zadatak Ministarstva kada je popis u pitanju? Šta ono trenutno radi?

Olena Papuga: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava već dve godine radi na popisu. Mi smo formirali radnu grupu u kojoj je bilo šestoro članova nacionalnih saveta koje je izabrala Koordinacija nacionalnih saveta. Takođe, u tom radnom telu su bili su predstavnici Koordinacije, bili smo mi i predstavnici Republičkog zavoda za statistiku. Za te dve godine smo preveli obrasce – popisnice na 19 jezika nacionalnih manjina. Onda smo intenzivno radili na tome da u multikulturalnim sredinama popisivači nacionalnih manjina budu jednako zastupljeni. Sada Ministarstvo radi sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju u Srbiji (GIZ), sprema kampanju. Ovih dana prevodimo flajere na 19 jezika manjina koje će GIZ finasirati i deliće ih nacionalni saveti po svojim terenima. Takođe, sa njima radimo plakate, džinglove i spotove koji će se emitovati na RTS-u i RTV-u i lokalnim televizijama koje su odredili nacionalni saveti.

Sanja Đorđević (Storyteller)