Glasanje o rezoluciji o Srebrenici neće biti 2. maja, jer je odgođeno, potvrdio je za televiziju N1 ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija, u četvrtak navečer, 25. aprila.

„U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. maja radi toga što danas šaljemo tekst rezolucije na reviziju, ukoliko zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst. Generalna skupština će biti sigurno nakon 6. maja, ovisno o rasporedu sjednica, što ćemo znati u utorak“, kazao je Lagumdžija.

Kako je rekao, u ovoj odluci je učestvovala i misija BiH u UN-u „kako bi se dalo onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije, da su kao grupa prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za dalje konsultacije“.

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održavaju se neformalne konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice.

Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom „Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.“ sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.

U dokumentu rezolucije, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlašenja, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Pixabay)