Američki predsjednik Barack Obama pokušao je u ponedjeljak umiriti evropske saveznike zabrinute zbog američkog špijuniranja, objasnivši da sve obavještajne službe u svijetu nastoje otkriti kako razmišljaju njihovi protivnici kao i saveznici.

Evropska unija (EU) zatražila je od SAD-a da objasni izvještaj u njemačkim medijima da je Washington špijunira, ocijenivši da bi to, ako je istina, bilo šokantno.

Obama je, tokom posjete Tanzaniji, obećao da će evropskim saveznicima dati sve informacije koje traže u vezi s tim optužbama.

„Evo što radi svaka obavještajna služba, ne samo naša, nego svaka evropska, svaka azijska obavještajna služba, svaka obavještajna služba bilo gdje u svijetu: nastoji bolje razumjeti svijet i ono što se događa u prijestonicama diljem svijeta iz izvora koji nisu dostupni putem The New York Timesa ili NBC Newsa“, rekao je on.

„Kada to ne bi bilo tako, tada obavještajna služba ne bi imala smisla“, zaključio je Obama.

Različite aktivnosti

Ranije je američki državni sekretar John Kerry izjavio da, iako nije upoznat s detaljima navoda da su Sjedinjene Američke Države špijunirale urede EU-a, države uključene u međunarodne odnose preduzimaju različite aktivnosti da zaštite svoje nacionalne interese.

On se oglasio nakon što mu je šefica evropske diplomatije Catherine Ashton postavila pitanje o navodima o špijuniranju na marginama konferencije o sigurnosti u Brunejima.

„Sve što znam je da to nije neobično za brojne države, ali neću ništa više komentirati dok ne budemo imali sve činjenice i tačno ne saznamo kakva je situacija“, rekao je Kerry.

Francuska, Italija i Grčka su bili među 38 meta špijunskih operacija prisluškivanja američkih obavještajnih službi, piše britanski Guardian, pozivajući se na dokumente koje je objelodanio odbjegli bivši zaposlenik američke Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) Edward Snowden.

Prisluškivane ambasade, misija…

U jednom od dokumenata NSA navodi se da su američki obavještajci na meti imali strane ambasade i poslaničke misije pri Ujedinjenim narodima (UN), tako što su u postavljali „bubice“ u sredstva elektronske komunikacije i prisluškivače u fiksne telefone kako bi pratili komunikaciju pomoću specijaliziranih antena, navodi se na elektronskom portalu Guardiana.

Slučajevi prisluškivanja bili su u ambasadama Francuske, Italije i Grčke u Washingtonu, dok su Japan, Meksiko, Južna Koreja, Indija i Turska navedeni kao „subjekti“ operacija prisluškivanja u dokumentu iz 2010. godine, prenos AFP.

Njemački magazin Der Spiegel ranije je otkrio da je EU bila jedna od „meta“ obimnog američkog internet špijunskog programa, uz korištenje „bubica“ sakrivenih u uredima EU-a u Briselu i predstavništvima u SAD-u.

Prema dokumentima u koje je imao uvid Guardian, bubice su bile postavljene u šifrovanom faksu u predstavništvu EU-a u Washingtonu, kao dio operacije Perdido.

Operacija u misiji Francuska pri UN-u nazvana je Blackfoot, a operacija na čijoj je meti bila Francuska ambasada u Washingtonu zvala se Wabash. I Italijanska ambasada je bila meta, i to u operaciji Bruno.

Šef njemačke diplomatije Guido Westerwelle je u ponedjeljak telefonom razgovarao s Catherine Ashton i obećao joj podršku njemačke Vlade pri neophodnim razgovorima s Amerikom o razjašnjenju situacije.

„Oboje su bili mišljenja da bi jedan takav postupak (špijuniranja) među bliskim partnerima i prijateljima bio neprihvatljiv. Na to bi jasno trebalo reagirati jednim zajedničkim evropskim stavom“, navodi se u saopćenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova i dodaje da je „Westerwelle obećao Ashton punu podršku njemačke Vlade za sada nužne razgovore EU-a s Amerikom o razjašnjenju“.

Neprihvatljivo prisluškivanje

U ponedjeljak je reagirao i njemački predsednik Joachim Gauck, tražeći razjašnjenje afere i djelovanje politike.

Njemačka je u ponedjeljak saopćila da bi, u slučaju da se medijski izvještaji da SAD špijunira svoje evropske saveznike pokažu tačnim, to predstavljalo neprihvatljivo hladnoratovsko ponašanje između partnera kojima je potrebno povjerenje da bi stvorili novo transatlantsko trgovinsko područje, o kojem trebaju uskoro pregovarati.

„Ako se potvrdi da su se špijunirala diplomatska predstavništva EU-a i pojedine evropske zemlje, jasno ćemo reći da je prisluškivanje prijatelja neprihvatljivo“, rekao je Steffen Seibert, glasnogovornik kancelarke Angele Merkel.

„Nismo više u Hladnom ratu“, dodao je Seibert.

Berlin je, kako je kazao, iznenađen tim izvještajima, i to je jasno dao do znanja Bijeloj kući.

Kancelarka Merkel bi vrlo skoro o tome trebala razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom, kazao je Seibert.

Francuski predsjednik Francois Hollande poručio je SAD-u u ponedjeljak da odmah prestanu špijunirati evropske institucije.

„Ne možemo prihvatiti ovakvu vrstu ponašanja između partnera i saveznika. Tražimo od njih da odmah prestanu to raditi“, rekao je on novinarima tokom posjete francuskom gradu Lorient.

Hollande je kazao da je „dovoljno elemenata prikupljeno kako bi tražili objašnjenje“ od Washingtona o tvrdnjama o špijunaži, javio je AFP.

„Ne možemo pregovarati, niti vršiti transakcije bilo kakve vrste dok ne dobijemo garanciju za Francusku, ali i za cijelu EU, od SAD-a“, rekao je francuski predsjednik.

Hollande je mislio na osjetljive trgovačke pregovore koji trebaju početi između SAD-a u EU-a, a čiji je cilj stvaranje najveće zone slobodne trgovine na svijetu.

Ničim objašnjiv skandal

Iz Brisela se u ponedjeljak oglasio predsjednik Evropske komisije (EK) Jose Manuel Barroso, zatraživši kontrolu sigurnosti EK-a.

„S obzirom na izrečene optužbe, predsjednik Barroso je odgovarajućim službama Komisije naredio da provode potpunu sigurnosnu kontrolu“, kazala je glasnogovornica EK-a Pia Ahrenkiolde-Hansen.

Italija je također zatražila „objašnjenje“ od SAD-a povodom slučaja špijuniranja evropskih institucija.

„Zatražili smo neophodna objašnjenja o toj osjetljivoj stvari, a SAD nas uvjerava da će dati sva pojašnjanje vezana uz EU i zemlje članice“, saopćilo je italijansko Ministarstvo vanjskih poslova.

I Austrija je počela istragu da li je i ona bila meta prisluškivanja NSA.

„Ukoliko se potvrde glasine, onda bi to bio ničim objašnjiv skandal, kršenje povjerenja“, rekao je u vezi s tim potpredsjednik Evropskog parlamenta (EP) i šef delegacije Narodne stranke Austrije (OVP) u toj evropskoj instituciji Othmar Karas.

EU je saopćila u nedjelju da čeka odgovor Washingtona o navodima da je špijunirao njene urede, a Njemačka je posebno od SAD-a zatražila hitno objašnjenje, ističući da takva praksa podsjeća na Hladni rat.

Edward Snowden je pobjegao iz SAD-a nekoliko sedmica pošto su u Guardianu i Washington Postu objavljene informacije koje je tim listovima dostavio o tajnom programu špijuniranja interneta i telefonskog saobraćaja koji provode američke vlasti.

Kerry razgovara s kolegama

John Kerry razgovara sa svojim evropskim kolegama o tvrdnjama da su obavještajne službe SAD-a špijunirale sjedište EU-a i njene diplomatske misije, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik State Departmenta Patrick Ventrell, ali nije želio iznijeti više detalja o toku tih razgovora.

On je na konferenciji za novinare u Washingtonu rekao da će Amerika odgovoriti na sva pitanja kroz „obavještajne i diplomatske kanale“.

„Mi prikupljamo obavještajne podatke, kao što to čine i druge zemlje, ali nećemo o tome javno govoriti“, odgovorio je na više puta ponovljeno pitanje novinara da li će se SAD izviniti svojim evropskim partnerima.

Na konkretno pitanje dopisnika AP-a da li će Kerry uputiti izvinjenje, Ventrell je odgovorio: „Mi imamo čvrste odnose s našim evropskim saveznicima i dijelimo informacije s njima.“

„Teško da su to čvrsti odnosi kad im čitate mailove“, uzvratio je novinar američke agencije. Ventrell nije konkretno odgovorio ni na pitanje oko mogućeg nepotpisivanja trgovinskog ugovora između EU-a i SAD-a zbog posljednjeg skandala, rekavši samo da bi taj ugovor bio dobar za obje strane.

„Odbijamo poređenje s Kinom i Rusijom po pitanju cyber špijuniranja“, kazao je glasnogovornik State Departmenta.

(Al Jazeera)