Bugarska je godinama odgađala modernizaciju svoje vojske. Čak i kao članica NATO saveza od 2004., bugarske oružane snage se oslanjaju na naoružanje iz sovjetske ere.

Međutim, ruska invazija na Ukrajinu 2022. čini se da je poslužila kao alarm za buđenje, a serija velikih nabavki oružja sa Zapada mogla bi biti zaključena do kraja ove godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Konkretno, Sofija želi da nabavi ratne brodove i oružje za svoju obalnu stražu, prema navodima premijera Denkova, koji je rekao da su ruske prijetnje u Crnom moru izazvale zabrinutost u Sofiji.

Nakon povlačenja iz ključnog sporazuma u julu koji je omogućio izvoz ukrajinskog žita, Rusija je napala ukrajinske luke i infrastrukturu u i oko Crnog mora u pokušaju da blokira ili odvrati brodove od isporuka ukrajinske poljoprivredne robe na svjetska tržišta.

Bugarska sada ima poslove sa oružjem vrijedne oko pet milijardi leva (2,7 milijardi dolara) koji su u različitim fazama pregovora sa zapadnim proizvođačima oružja.

Iako je Bugarska članica NATO saveza gotovo 20 godina i trebala bi da troši najmanje dva posto svog BDP-a na odbranu, što je preduslov alijanske koju ispunjava malo članica, skorašnji pokušaji da modernizuje oružane snage nisu uspjeli što je ostavilo bugarsku vojsku sa zastarjelim naoružanjem iz sovjetske ere.

Zapravo samo dva velika ugovora o naoružanju su potpisana posljednjih godina. Jedan, 2019., za nabavku osam F-16 mlaznjaka koji je koštao više od pet milijardi leva, sklopljen sa Lockheed Martin, američkom kompanijom koja proizvodi vojne avione. Bugarska vlada je 2022. produžila ugovor o nabavci dodatnih osam F-16 mlaznjaka od američkog proizvođača.

Drugi ugovor odnosio se na dva višenamjenska modularna patrolna broda (MMPV), male ratne brodove koji se mogu suprotstaviti prijetnjama iz vazduha, mora, kopna i ispod mora, koje će u Bugarskoj zajednički graditi njemačko brodogradilište Luerssen i bugarski podizvođač Delfin.

Dok je ruska invazija na Ukrajinu i zveckanje oružjem izazvalo nervozu u Sofiji, Kremlj još uvijek može da računa na podršku u Bugarskoj, i to ne samo političke margine.

Bugarski predsjednik Rumen Radev bio je dosljedan u protivljenju da se Ukrajini pruži velika vojna pomoć. Optuživan je da ima promoskovski stav i jednom je Krim, čiju aneksiju je Moskva izvršila 2014., nazvao“ruskim“ tokom predsjedničke debate 2021. Za vrijeme posjete Sofiji 6. jula, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno je imao iskren razgovor s Radevom o njegovoj nevoljkosti da naoruža Ukrajinu.

Međutim, takvi prijateljski stavovi prema Kremlju, nisu spriječili Bugarsku da ojača svoje snage, što je slučaj koji se ponavlja širom Evrope od kada je Rusija napala Ukrajinu 2022.

Prema navodima Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), u posljednjem godišnjem pregledu potrošnje na vojsku na globalnom nivou stoji: „Potrošnja na vojsku po državama centralne i zapadne Evrope ukupno je iznosila 345 milijardi u 2022. Realno gledano, potrošnja tih država prvi put je prekoračila potrošnjuiz 1989. godine, kada se završio Hladni rat, i bila je 30 posto veća nego 2013. godine“.

„Invazija na Ukrajinu odmah je uticala na odluke o vojnoj potrošnji u centralnoj i zapadnoj Evropi. To je uključivalo višegodišnje planove za povećanje potrošnje nekoliko vlada“, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač SIPRI-jevog Programa vojne potrošnje i proizvodnje oružja.

„Kao rezultat toga, možemo očekivati da će vojni izdaci u centralnoj i zapadnoj Evropi nastaviti da rastu u narednim godinama“, rečeno je u saopštenju za javnost koje je pratilo objavljivanje izvještaja 24. aprila.

Bugarska treba mnogo nove opreme za modernizaciju svojih oružanih snaga: uglavnom oklopna vozila, radarski sistemi za ratno vazduhoplovstvo i mornaricu, nove topovske sisteme kompatibilne s NATO standardima, sisteme protivvazdušne odbrane i bespilotne letjelice. Većinu oružja na listi želja spomenuo je početkom septembra bugarski ministar odbrane Todor Tagarev govoreći na otvaranju akademske godine na vojnoj akademiji u Sofiji.

U Narodnoj skupštini, bugarskom jednodomnom parlamentu od 240 mjesta, Tagarev, ne samo da nailazi na podršku nego i na osjećaj hitnosti, prevashodno parlamentaraca iz stranke desnog centra GERB i Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska (PP-DB), koje su u junu formirale vladajuću koaliciju nakon niza privremenih vlada i pet prijevremenih izbora u dvije godine.

„Ovo novo naoružavanje, kao prvo, mora biti učinjeno brzo, a kao drugo, mora biti učinjeno sistemski“, rekao je Hristo Gadjev, član stranke GERB i predsjednik odbora za odbranu u parlamentu, u komentarima za Bugarski servis RSE.

Očekuje se da će nacrt naoružavanja vojske zemlje Ministarstvo odbrane dostaviti Nacionalnoj skupštini na glasanje do novembra, dodao je Gadjev, ali nedavni izvještaji sugerišu da bi to moglo biti odgođeno, zbog negodovanja opozicije.

Bugarska socijalistička partija, krajnje desničarska partija Preporod, i drugi proruski parlamentarci glasali su 2022. protiv kupovine dodatnih osam lovaca F-16. Dok će ta stranka i druge vjerovatno glasati protiv bilo kakvog programa modernizacije vojske, PP-DB i GERB imaju dovoljno glasova u Nacionalnoj skupštini da proguraju predviđeni program.

Bez dogovorenog okvira za modernizaciju vojske, nastavljaju se razgovori o naoružanju, a navodno su najdalje odmakli pregovori o nabavi borbenih vozila i sistema naoružanja za mornaricu i brodove obalne straže.

Agresivni potezi Rusije u regiji Crnog mora, uključujući miniranje voda i ispaljivanje projektila na ukrajinske luke, izazvali su veliku zabrinutost u Sofiji. Zveckanje oružjem Moskve samo se pojačalo otkako se Rusija u julu jednostrano povukla iz crnomorskog sporazuma o žitu. Čini se da se ruska invazija sve više približava Bugarskoj. Bugarsko ministarstvo odbrane je 18. septembra saopštilo da je na crnomorskoj obali pronađena olupina za koju se sumnja da je bespilotna letjelica.

„Zato smo počeli da kupujemo projektile za obalnu stražu kako se niko ne bi usudio da se približi našim crnomorskim gradovima“, rekao je bugarski premijer Denkov tokom sesije pitanja i odgovora na Facebooku 7. septembra, dodajući da ratoborni razgovori u Rusiji sugerišu da Ukrajina možda nije jedina željena meta Kremlja.

„Ruski političari su ponavljali da su nakon Ukrajine na redu baltičke države i Moldavija. Krajnje je vrijeme da bugarski građani otvore oči da postoji agresor koji želi da ostvari imperijalni uticaj“, rekao je Denkov medijima i javnosti tokom događaja na društvenoj mreži Facebook.

Očekuje se da će kupovina raketnih baterija obalne odbrane, koju je spomenuo Denkov, koštati oko 50 miliona leva, a biće naoružane krstarećim projektilima RBS-15 Mk3 koje proizvodi švedska kompanija Saab. Te rakete su već kupljene za dva nova patrolna broda po narudžbi, čime su bugarske oružane snage dobile veću kompatibilnost između svojih brodova i obalnog topništva.

Dva MMPV-a kupljena su 2020. godine kada je Krasimir Karakačanov iz desnog VMRO-DPMNE-a bio ministar odbrane. Karakačanov se odlučio za brodove bez projektila, kako bi smanjio troškove i učinio posao prihvatljivijim parlamentarcima koji su ga trebali odobriti.

Projektili su dodani narudžbi u avgustu 2022., kada je njihovu nabavku odobrila privremena vlada na čelu s Galabom Donevom. Za to je bilo potrebno malo domišljatosti. S raspuštanjem parlamenta, vršilac dužnosti ministra odbrane Dimitar Stojanov rasporedio je zahtjeve kako bi potrebna sredstva bila minimalna i izbjegao zahtjev za odobrenjem parlamenta. Prema zakonu, Narodna skupština treba odobriti svaku vojnu nabavu u vrijednosti od 100 miliona leva i više, dok one u vrijednosti od 50 miliona leva ili manje trebaju samo odobrenje Vijeća ministara, najvišeg državnog izvršnog tijela.

Nije jasno kako i gdje će tačno biti raspoređeni projektili RBS-15 Mk3, ali bugarski zvaničnici jedva čekaju da stignu, posebno s obzirom na njihovu široku upotrebu. Švedska ih je postavila na Scania kamione i rasporedila na svojim obalama. Isto čini i Hrvatska, iako koristi vozilo češke Tatre. U Finskoj se postavljaju na vojna vozila Sisu finske proizvodnje.

Godinama je bugarska vojska na vrhu svog popisa imala nabavku vozila za transport pješadije (ICV). Prema NATO obavezama, potrebni su za opremanje dvije borbene jedinice bataljona. Iako je bilo razgovora i tendera, akvizicija još uvijek nije potvrđena.

Ministarstvo odbrane je 2021. prekinulo razgovore s dvije kompanije o potencijalnoj kupovini ICV-a, finske Patrie i General Dynamicsom iz Sjedinjenih Država, rekavši da su njihove ponude od više od dvije milijarde leva veće od iznosa koji je odredila i odobrila Nacionalna skupština. Neuspjeh u ispunjavanju ove potrebe ministar odbrane Tagarev ocijenio je „kritičnim“ u svom nedavnom predavanju na vojnoj akademiji.

Ali nedavno su nade oživjele kada je 1. septembra američki State Department odobrio prodaju za 1,5 milijardi dolara 183 ICV-a „porodici Stryker“, prema zahtjevu Sofije, i drugu vojnu opremu za njihovo opremanje, uključujući mitraljeze. Dio dogovora uključuje proizvodnju nekih komponenti u Bugarskoj, kao i održavanje i popravke.

Predstavnici amričke kompanije General Dynamics, koja proizvodi Stryker borbena vozila, treba da u narednim sedmicama dođu u Sofiju na pregovore, iako, navodno dogovor ne mora biti obavezan. Bilo kakva kupovina mora da dobije konačno odobrenje i američkog Kongresa i Nacionalne skupštine u Bugarskoj.

Bugarsko ministarstvo takođe kupuje nove radarske sisteme za vazduhoplovne snage kako bi zamijenili sisteme iz sovjetske ere koji nisu kompatibilni sa mlaznjacima F-16 koji se očekuju da će biti dostavljeni 2024. Nadalje, s obzirom na nedostatak rezervnih dijelova, održavanje opreme iz sovjetske ere postaje sve teže, ako ne i nemoguće, prema navodima posljednjeg godišnjeg izvještaja bugarskog ministarstva odbrane o statusu odbrambenih stanja zemlje.

Ponude su došle od Lockheed Martina, izraelske Elte, italijanskog Leonarda, španske Indre i francuske kompanije Thales. Ponude su trebale biti službeno otvorene ranije u septembru, međutim, čini se da će to biti odgođeno dok se ne odobri nacrt modernizacije Ministarstva odbrane.

Za bugarsku vladu nabavka najmanje sedam radarskih sistema, pet stacionarnih i dva mobilna, smatra se prioritetom. Kada je prvi put predložen 2019., bio je predviđen ukupni budžet od 390 miliona leva. Ali sada je inflacija, zajedno s rastućim troškovima povezanim s povećanjem globalne vojne potražnje zbog ruskog rata protiv Ukrajine, značila da je ta procjena porasla na više od 400 miliona leva.

Kada je vlada koju predvodi GERB bila na vlasti od 2017. do 2021. mislilo se da će ugovor za kupovinu radarskih sistema dobiti Lockheed Martin, čijim sistemima se služi 30 država širom svijeta, dok su 15 od njih članice NATO saveza. Elta se takođe posmatra kao vodeći mogući dobavljač pošto je posljednjih godina dobila nekoliko tendera u Evropi i njihov radar ELM-2084 testira se u Izraelu. Bugarska vlada je takođe rekla kako je bila zadovoljna ponudom Thalesa.

Kao i ugovor sa Strykerom, o kupovini radarskog sistema prvo bi se moglo pregovarati na nivou vlade prije potpisivanja bilo kakvog konačnog dogovora. Navodno je postignut dobar napredak u razgovorima u vezi s kupovinom radara za opremanje dva nova vojna broda. Krajem avgusta, na američkoj web stranici za nabavu objavljeno je da će Naval Undersea Warfare Center, Keyport, sklopiti ugovor sa Sperry/Northrop Grummanom za projekttovanje, isporuku, instaliranje i integraciju radarske opreme na nove bugarske ratne brodove.

Bugarska vojska takođe na tržištu traži haubice od 155 mm, u vrijednosti od 500 miliona leva, prema Ministarstvu odbrane. Ukrajinska vojska dobro je iskoristila haubice Cesar na ratištu, što je povećalo potražnju za ovom vrstom naoružanja.

Takođe se očekuje da će kasnije ove godine započeti razgovori o nabavci novih protivvazdušnih odbrambenih sistema. Očekuje se da će sistemi kraćeg dometa, koji bi mogli koštati do 500 miliona leva, biti prvi na popisu.

Kao i s protivbrodskim baterijama, bugarski zvaničnici traže sisteme koji mogu da koriste municiju koju već imaju na zalihama. Jedna opcija bi bila korištenje raketa AIM-9X kupljenih za dolazeće borbene avione F-16. Sistem protivvazdušne odbrane NASAMS kompatibilan je s ovim projektilima, ali imaju kraći domet od samo do 35 kilometara. Dugoročno gledano, bugarsko Ministarstvo odbrane takođe je izrazilo interes za nabavku američkih odbrambenih raketnih sistema Patriot.

S obzirom na ogromne iznose novca koji su u pitanju, Ivo Mirčev, zastupnik PP-DB-a koji takođe sjedi u parlamentarnom odboru za odbranu, rekao je da će modernizacija bugarskih oružanih snaga potrajati. „Neće biti učinjeno kako treba ako se bude žurilo… Moramo biti krajnje oprezni, jer se radi o novcu poreskih obveznika“, rekao je Mirčev, dodajući da bi rastuća percepcija da Rusija predstavlja prijetnju trebala da ubrza proces.

„Da, postoji prijetnja od Rusije. Bugarska se mora braniti, ali to se ne bi smjelo dogoditi odmah za nekoliko mjeseci kada je u pitanju sklapanje ugovora koji vrijede milijarde.“

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)