Kada Hrvatska prvog srpnja 2013. postane članica EU, njene granice sa Slovenijom i Mađarskom postat će beznačajne, ali one sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom postat će vanjske granice EU.
Granice sa Srbijom i Crnom Gorom zbog svoje kratkoće nisu previše bitne, napominje The Economist, ali Bosna je druga priča. Dugačka granica i nefunkcioniranje zajedničke carinske politike u BiH moglo bi dovesti do velikih problema.

BiH nema jedinstvenu carinsku politiku jer Republika Srpska stalno zahtijeva da praktično sve bude odrađeno na razini entiteta, dok Bošnjaci žele da se to riješi na državnoj razini.

Prihodi od poljoprivrede u Bosni čine otprilike 10 posto BDP-a, u odnosu na samo dva posto – koliko je prosjek u EU. Međutim, Bosna nema ministarstvo poljoprivrede, a kamoli agencije neophodne za certifikaciju izvoznih proizvoda. Ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku morat će prestati kada se ona pridruži EU.

Od srpnja 2013. samo dva prijelaza na 1.010 km granice bit će opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda. To će biti teško za mnoge male proizvođače. Dodatni troškovi transporta bi mogli uništiti njihove poslove.

Toga problema svjesni su i na hrvatskoj strani. Nedostatak graničnih prijelaza pogodit će i njihov izvoz u Bosnu. Oni se nadaju da će od novca EU nakon 2013. otvoriti nove prijelaze.

Drugi problem javit će se u Neumu, jedinom izlazu Bosne na more. Problem ne potiče od nekih podjela u prošlom stoljeću, već od 1699. kada je Bosna bila dio Otomanskog Carstva. Zasad, kako su i Bosna i Hrvatska članice Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA), ovo nije preveliki problem, a automobili i kamioni nesmetano prelaze.

Kako će dva dijela granice na Jadranu biti vanjske granice EU, od 2013. kamioni će gubiti vrijeme i novac da bi dobili carinske pečate na jednoj strani i onda nekoliko kilometara kasnije opet, kada budu ponovo ulazili u EU. Ili će im biti potrebno isto toliko vremena da trajektom zaobiđu Neum.

Šefica Odbora za europske integracije u Hrvatskom saboru Vesna Pusić tvrdi da je jedna od ideja da se tamošnji put pretvori u autoput i da se na njegovim izlazima vrše granične kontrole, što bi omogućilo automobilima i kamionima da nesmetano prolaze od jednog dijela Hrvatske do drugog.

The Economist ističe da je neobično što su gotovo svi ljudi koji žive u Neumu bosanski Hrvati. A kako gotovo svi bosanski Hrvati imaju hrvatske putovnice, to znači da će gotovo svi oni, iako žive izvan EU, od srpnja 2013. biti građani članice EU. Oni će onda imati prava unutar EU, na primjer kada je u pitanju zaposlenje.

Istovremeno bosanski Srbi i Bošnjaci neće imati takve privilegije. Stoga bi se bosanski Srbi i Bošnjaci mogli osjećati kao da su građani drugog reda u odnosu na Hrvate.

The Economist zaključuje da bi navedeni problemi mogli natjerati političare u BiH da promijene rigidne političke stavove i brzo se dogovore tko je zadužen za standarde o sigurnosti hrane za izvoz. Isto tako trebali bi ubrzati pregovore s Hrvatima o graničnom prometu.

U suprotnom, barem će ‘rat jajima’ pokazati običnim ljudima kakve su posljedice neuspjeha njihovih lidera da rade za njihove interese.

(tportal.hr)