Britanske novine The Times objavile su izvještaj o “ruskim špijunima spavačima”, u kojima se osvrće na načine na koji se oni skrivaju te navodi priče o pojedinim agentima.

Također, u izvještaju se spominju razlozi zbog kojih su trenutno pojačane aktivnosti Zapada u njihovom identificiranju.

Među pričama o tim špijunima, izvještaj navodi da je Brazilac Victor Muller Ferreira, koji je magistrirao na prestižnom američkom univerzitetu, u aprilu prošle godine sletio na aerodrom Schiphol u Amsterdamu kako bi stažirao na Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u Hagu, ali stvari nisu išle kako je planirao.

Američki Federalni istražni biro (FBI) obavijestio je nizozemske vlasti da ova osoba nije Brazilac i da se ne zove Victor Mueller Ferreira, već da je službenik ruske vojne obavještajne službe i da se zove Sergej Čerkasov.

Nakon toga je vraćen u Sao Paulo, gdje je osuđen na 15 godina zatvora zbog lažnog predstavljanja.

Nevjerovatna karijera

Prošlog vikenda je FBI izdao optužnicu na 46 stranica u kojoj se detaljno opisuje nevjerovatna karijera Čerkasova, koja ga je odvela od Rusije do Brazila, Dublina i Baltimora.

Činilo se da je cilj njegove selidbe u Ameriku bio potaknuti Brazilce da odbiju zahtjeve Moskve za njegovo izručenje na osnovu lažnih tvrdnji da je tražen jer je vodio lanac krijumčarenja heroina.

U izvještaju se navodi da je Čerkasov (37) jedan od nekolicine ruskih “spavača” koji su posljednjih mjeseci razotkriveni u evropskim zemljama.

Zanimljivo je da su se svi ti špijuni pretvarali da su državljani zemalja Južne Amerike, dodaje se u izvještaju.

Ovaj kontinent je dom mnogim ljudima mješovitog evropskog naslijeđa, što Rusima olakšava da se predstavljaju kao autohtono stanovništvo.

Brazil, konkretno, ima labaviju kontrolu izdavanja ličnih dokumenata nego Sjedinjene Američke Države ili evropske zemlje.

U Norveškoj, Sloveniji i Grčkoj

U izvještaju se navode brojne priče o tim špijunima, poput Rusa Mihaila Mikušina, koji se predstavljao kao brazilski akademik na Arktičkom univerzitetu u Tromsou, Norveška.

U oktobru je optužen da je oficir Ruske vojne obavještajne službe (GRU) u Norveškoj, što je on negirao.

Mikušin, koji je rođen 1978. godine, predstavljao se kao Južnoamerikanac Jose Assis Giammaria.

U decembru je policija u Sloveniji uhapsila par koji je, također, bio osumnjičen za špijuniranje u korist Rusije, Mariju Mayer i Ludwiga Gischa.

Oboje su tvrdili da su iz Argentine.

Vjeruje se da je hapšenje ovog para dovelo do toga da iz Grčke nestane još jedan osumnjičeni ruski špijun koji se, također, predstavljao kao Latinoamerikanac.

Spavači i diplomatsko pokriće

U izvještaju se navodi da su takvi spavači, koji koriste lažni identitet tokom dužeg vremenskog perioda, desetljećima bili obilježje sovjetske, a sada i ruske špijunaže.

Spavači se ubacuju u zemlju koja je meta, gdje provode određeno vrijeme, ponekad i godine, da se integriraju u društvo i ne postaju odmah aktivni.

To ih razlikuje od špijuna koji rade pod diplomatskom maskom u ambasadama i olakšava im vrbovanje pripadnika lokalnog stanovništva, navodi se u izvještaju.

Tokom desetljeća neki su postigli značajan uspjeh, a među njima je priča o Georgeu Kovalu, Amerikancu ruskog porijekla, koji se infiltrirao u “Projekat Manhattan”, američki program za razvoj atomske bombe 1940-ih.

Priča o deset špijuna

Za razliku od toga, čini se da poznata agentica Anna Chapman i devet drugih Rusa uhvaćenih u SAD-u 2010. godine, u okviru “Programa ilegalaca”, kako ga je nazvalo Ministarstvo pravosuđa, nisu bili ovakva vrsta špijuna.

Deset špijuna je razmijenjeno na pisti bečkog aerodroma za četiri osumnjičena zapadna špijuna koje su uhvatili Rusi.

Zašto je desetljeće kasnije na vidjelo izašla još jedna skupina takvih spavača, ali ovog puta u Evropi?

Odgovor je, kažu stručnjaci, dijelom promjena politike u mnogim zapadnim zemljama, koja je pojačana

(Al Jazeera, foto: Pixabay)