Srbija je uključena u “ potencijalno eksplozivna pitanja“, izjavio je Marco Rubio, američki državni sekretar, odgovarajući na novinarska pitanje prije odlaska sa Generalne skupštine UN-a u New Yorku.

„Jasno je da je Srbija uključena u određena pitanja koja su potencijalno problematična i eksplozivna, te koja privlače međunarodnu pažnju,“ pojasnio je Rubio ne precizirajući na koja konkretna pitanja misli.

Dodao je i da se u slučaju odnosa te države sa SAD, radi o strateškom partnerstvu koje „želimo produbiti.“

„I namjeravamo to učiniti dok istovremeno rješavamo potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti, a za koje znam da se duboko tiču i samih njih“, rekao je Rubio.

On je također rekao da su zemlju već posjetili iz State Departmenta i drugih vladinih agencija.

„Nadam se da ću i ja imati priliku za posjetu“, rekao je Rubio.

U julu su Sjedinjene Američke Države i Srbija potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Vašingtonu. Susret američkih i srbijanskih zvaničnika tada je otvorio državni sekretar SAD Marco Rubio.

U avgustu su republikanski i demokratski članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa podneli prijedlog zakona kojim se od SAD traže mjere u vezi sa Srbijom zbog „ozbiljnog nazadovanja“ u demokratiji i vladavini prava u zemlji, kao i saradnje s Rusijom, Kinom i Iranom.

Prema prijedlogu zakona, Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je odraženo u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. i Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025, u kojima se navode značajni problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, slobodom medija i korupcijom.

Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU.

Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava.

Nedavno je i američki kongresmen Joe Wilson predložio da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OSCE-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, objašnjavajući da mu je primarni razlog za takav prijedlog „prekomjerni uticaj“ ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.

Zvanični Beograd posljednjih godina održava i prijateljske odnose s Iranom uprkos tome što je zemlja pod međunarodnim sankcijama zbog nuklearnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava. Srpski ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina bio je među rijetkim evropskim predstavnicima na sahrani vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija u julu mjesecu.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Pixabay)