Opisujući haos na prostoru Jugoslavije devedesetih, srbijanska historičarka Latinka Perović prenijela je zaključak češkog predsjednika Vaclava Havela: “Radi se o prirodi društva koju historija ne poznaje: ’mafija koja nosi nacionalističku zastavu’.”

Historičar Ivo Goldstein u svojoj posljednjoj knjizi Hrvatska – godine velikih nada i gorkih razočarenja objašnjava da su Havel i Perović zapravo aludirali na korumpirani režim Slobodana Miloševića, “čije su veze s mafijaškim podzemljem bile očite“.

Ali, šta se promijenilo tri desetljeća poslije krvavog raspada Jugoslavije i ratova koji su samo u Bosni i Hercegovini odnijeli oko 100.000 ljudskih života, raselili stotine hiljada porodica, dok je ekonomija u zemljama nastalih iz zajedničke države i danas na koljenima.

Postoji li veza Vučića i Belivuka?

Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) iz Beograda objavila je nedavno dijelove iskaza koje je srbijanskom tužilaštvu dao Veljko Belivuk, osumnjičen za teška krivična djela, uključujući ubistva. Belivuk je ustvrdio da je od njega usluge tražio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, nesumnjivo trenutno najutjecajnija politička ličnost na Zapadnom Balkanu. Belivuk je rekao da je od njega traženo da navijači Fudbalskog kluba Partizan ne skandiraju protiv predsjednika na utakmicama, da razbije antivladine proteste u Beogradu od prije dvije godine, kao i da spriječi huliganske incidente na Paradi ponosa u srbijanskoj prijestolnici.

Očekivano, takve optužbe Vučić je odbacio. Javnosti nisu dostupni podaci o tome da li je tužilaštvo provjerilo optužbe Belivuka koje je iznio na račun najužeg srbijanskog državnog vrha.

Jedan od članova Belivukovog klana također je progovorio o vezi srbijanskog vrha države s podzemljem. On je, opet prema navodima KRIK-a, rekao da su mu prenijete riječi Belivuka koji je navodno poručio da za tu kriminalnu grupu nema budućnosti ukoliko Nebojša Stefanović izgubi mjesto ministra u srbijanskoj vladi. Stefanović je aktuelni srbijanski ministar odbrane, a ranije je bio ministar unutrašnjih poslova te zemlje.

‘Politika čiji je cilj prosta pljačka’

Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i njen čelnik Aleksandar Vučića ulažu mnogo napora u jačanju nacionalnog naboja u Srbiji, ali u isto vrijeme vlast se muči kako objasniti zapadnim partnerima, prije svega Evropskoj uniji, u čije članstvo teži službeni Beograd, njihov odnos prema vladavini prava. U posljednjem izvještaju Brisela o stanju u Srbiji zemlja je djelimično pohvaljena za ekonomski napredak, no navodi se da i dalje u Srbiji postoji zabrinutost zbog političkog utjecaja na pravosuđe, kao i to da je u borbi protiv korupcije postignut tek djelimičan napredak.

Snežana Čongradin, novinarka beogradskog lista Danas, nema sumnje u to da su oni koji se najviše zaklinju u Srbiji i srpske interse zapravo “duboko u kriminalu“.

“Ti ljudi žive jedan potpuno drugačiji život, u egzistecijalnom smislu, od 90 posto građana“, kaže ona.

“Vladaju i upravljaju građanima, koji su najsiromašniji u Evropi, upravo zbog posledica njihove politike, koja nije naivna u smislu proste pljačke“, dodaje.

Kao novinarka, Snežana Čongradin se više puta našla na meti vlasti zbog njenog izvještavanja o radu državnih tijela, ali i zbog izvještavanja o ratovima na prostoru nekadašnje Jugoslavije, u kojima je otvoreno kritizira ulogu srbijanskih elita.

Odakle ministru Vulinu 200.000 eura?

Drugi najglasniji zagovaratelj srpskog patriotizma također imaju problema sa zakonom. Agencija za borbu protiv korupcije počela je 2015. godine provjeru izvještaja o imovini i prihodima Aleksandra Vulina, aktulenog ministara unutrašnjih poslova Srbije. U okviru te provjere, pronašla je da ministar nije dao uvjerljivo objašnjenje odakle mu 200.000 eura za kupovinu stana u centru Beograda 2012. godine. Tužilaštvo je odbilo provesti istragu o ovom slučaju, pod izgovorom nedostatka dokaza.

Najveći politički vrh u Srbiji, uključujući predsjednika Vučića, predsjednika državnog parlamenta Ivicu Dačića ili njihovog koalicionog partnera, ministra Vulina, bili su važne političke ličnosti i u vrijeme Slobodana Miloševića ili čak njegovi saradnici.

Susjednu Bosnu i Hercegovinu, jednu od zemalja nastale raspadom Jugoslavije, koja je politički često uslovljena iz susjedne Srbije, također potresa teška afera, a riječ je o nabavci pogrešnih medicinskih respiratora za oboljele od korona virusa. Grupa od 13 ljekara anesteziologa sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nedavno je dala kolektivni otkaz iz tog najvećeg medicinskog centra u zemlji, kojim upravlja Sebija Izetbegović, supruga predsjednika najveće bošnjačke političke partije, Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića, prethodno uputivši pismo menadžmentu KCUS-a da nabavljeni respiratori ne mogu na pravi način pomoći oboljelim pacijentima.

U nabavku tih respiratora umiješani su mahom ključni funkcioneri SDA, uključujući federalnog premijera Fadila Novalića, kojem se trenutno sudi na Sudu Bosne i Hercegovine zbog te afere.

Afere u BiH su ‘udar na Bošnjake?’

Još jedna krupna afera potresla je Bosnu i Hercegovinu ovog ljeta. Direktor Obavještajno sigurnosne agencije ove zemlje Osman Mehmedagić uhapšen je pod optužbom da je krivotvorio fakultetsku diplomu. Oba slučaja – i onaj u vezi s nabavkom respiratora, i ovaj u vezi s diplomom prvog čovjeka OSA-e – iz SDA su nazvali “napadom na Bošnjake“.

“Prvo, KCUS, zatim premijer [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić… Nezamislivo je da se to radi bilo kome drugom osim Bošnjacima, nažalost, uz pomoć nekih bošnjačkih kadrova“, rekao je Bakir Izetbegović.

Osman Sušić sa Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevo kaže kako on ne bi na istu ravan dovodio kriminalne afere koje potresaju SDA u Bosni i Hercegovini i ulogu podzemlja u režimu Slobodana Miloševića, čiji je nacionalizam poticao ratove devedesetih. Ali, kaže on, nema sumnje da se pokrivanje kriminala patriotskim parolama vješto koristi danas i u Bosni i Hercegovini.

“Svi se bore za dio finansijskog kolača, dio političke moći, najmanje rade za narod, a sve to rade pod krinkom brige za narod“, rekao je Sušić.

‘Kritična masa će pokrenuti društvo’

“Politika u Bosni i Hercegovini, pogotovo među Bošnjacima, postala je mjesto za mediokritete, koji ne misle svojom glavom“, kaže profesor sarajevskog FPN-a.

Zemlje na Zapadnom Balkanu opredijeljenje su za uključenje u Evropsku uniju. To bi građanima olakšalo putovanje najvećim dijelom Evrope, ponudilo bi im veći izbor radnih mjesta i bolju perspektivu općenito. No, zadaci koje je pred vlade tih zemalja postavio službeni Brisel prije ulaska u članstvo 27-člane Unije, uključuju beskompromisnu borbu protiv kriminala.

Takve promjene, smatra Sušić, kako stvari sada stoje, ne mogu doći iz političkih partija, “jer su iz njih intelektulaci protjerani u najvećoj mjeri“.

“Potrebna je kritična masa koja će pokrenuti društvo“, zaključio je Sušić.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)