Skip to main content

Kosovo obeležava 25. godišnjicu oslobođenja

Jugoslavija 12. jun 2024.
3 min čitanja

Ulaskom međunarodnih trupa omogućen je povratak u svoje domove više od 800.000 izbeglica

Kosovo u sredu na Dan slobode obeležava 25 godina oslobođenja, kada su mirovne trupe NATO-a ušle na Kosovo posle vazdušne kampanje Severnoatlantske alijanse protiv srpskih vojnih i policijskih ciljeva na Kosovu i u Srbiji.

Bivši predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) napisao je na mreži X da oseća zahvalnost za 25 godina mira na Kosovu.

Klinton je na Kosovu odlikovan za doprinos oslobođenju zemlje. U Prištini, na trgu nazvanom u čast Klintona, nalazi se i njegova statua, dok je u blizini otvorena prodavnica odeće Hilari, u čast tadašnje prve dame SAD Hilari Klinton (Hilary).

Klinton je odigrao ključnu ulogu u oslobađanju Kosova 1999. godine, pošto je s drugim NATO saveznicima radio na preduzimanju vojne akcije u odbrani naroda Kosova.

„Mogu da izvestim američki narod da smo ostvarili pobede – za bezbedniji svet, za naše demokratske vrednosti i za jaču Ameriku“, reko je Klinton pre 25 godina.

Povodom Dana oslobođenja, na Kosovu će u sredu biti održano nekoliko različitih ceremonija, uključujući i svečanu sednicu u Skupštini Kosova.

Na glavnom prištinskom trgu biće održan defile jedinica Kosovskih bezbednosnih snaga i kosovske policije.

Svečana sednica Skupštine Kosova

Povodom 25. godišnjice oslobođenja Skupština Kosova održava svečanu sednicu koja je počela intoniranjem albanske himne i himne Kosova, kao i minutom ćutanja za sve poginule u ratu 1998-99.

Na sednici je prisutan i tadašnji šef Verifikacione misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Vilijam Voker (William Walker) koji je odigrao ključnu ulogu u dokumentovanju masakra u Rečaku i Štimlju, gde su srpske snage ubile 45 albanskih civila 15. januara 1999. Voker je taj događaj opisao kao zločin protiv čovečnosti.

Na sednici su prisutni i predsednik Albanije Bajram Begaj i bivši predsednik Hrvatske Stipe Mesić.

Kampanja NATO bombardovanja, koja je trajala 78 dana, završena je 10. juna 1999. godine, posle usvajanja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, povlačenjem snaga Srbije s Kosova.

Rezolucijom UN 1244 na Kosovu je uspostavljena privremena administracija UN-a, UNMIK, da upravlja ratom razorenom zemljom u prelaznom periodu do izgradnje lokalnih kapaciteta i rešavanja statusa Kosova.

Takođe je obezbedila pravni osnov za raspoređivanje 50.000 mirovnih trupa predvođenih NATO-om radi obezbeđenja mira na Kosovu, koje je takođe bila najveća mirovna misija Severnoatlantske alijanse.

Razmeštanju mirovnih trupa prethodio je Kumanovski tehnički sporazum, koji je predviđao povlačenje svih srpskih snaga sa Kosova i ulazak međunarodnih NATO trupa na Kosovo.

Potpuno povlačenje srpskih trupa završeno je 20. juna 1999. godine.

Prvi vojnici koji su ušli na teritoriju Kosova 1999. godine bili su pripadnici norveške vojske. Oni su bili deo mirovnih snaga iz 36 zemalja sveta – od kojih je 30.000 iz zemalja NATO-a – koje su došle na Kosovo.

Ulaskom međunarodnih trupa omogućen je povratak u svoje domove više od 800.000 izbeglica, ljudi raseljenih unutar i van Kosova, proteranih iz svojih domova, koji su se nalazili u kampovima u Albaniji i Severnoj Makedoniji.

Vojna intervencija NATO-a usledila je posle skoro decenije međunarodnih diplomatskih napora da se zaustave ratovi u bivšoj Jugoslaviji. Za Kosovo su u tom pogledu prethodile konferencije u Rambujeu i Parizu, gde je Srbija odbacila kompromis da zaustavi nasilje svojih snaga na Kosovu.

U ratu 1998-99. ubijeno je više od 13.000 ljudi, a nestalo je više od 6.000 ljudi.

Na stotine ubijenih Albanaca sa Kosova pronađeno je u masovnim grobnicama u Srbiji. Njihova tela su srpske snage odnele kako bi prikrile zločine.

Politički i vojni lideri Srbije uhapšeni su, suđeni i osuđeni na Međunarodnom sudu u Hagu za bivšu Jugoslaviju za zločine protiv čovečnosti počinjene na Kosovu.

Među njima je bio i Slobodan Milošević, koji je umro u zatvoru pre nego što je osuđen za odgovornost za naređivanje ratnih zločina na Kosovu.

Prema dostupnim podacima, više od 1.600 ljudi se i dalje smatra nestalim.

Dvadeset pet godina od ulaska na Kosovo, broj vojnika KFOR-a je znatno manji i trenutno ih ima više od 4.000 iz 28 zemalja širom sveta.

(RSE)