"Kakva će biti nova vlada Srbije, čime će se baviti i kako će raditi, pitanje je koje se ovih dana postavlja i u Srbiji i izvan nje. Odgovora za sada nema"

Gotovo mesec dana nakon uverljive pobede na parlamentarnim izborima 25. oktobra, o spoljnoj politici Studentske liste malo se zna. Nova vlada još nije formirana, a imena budućih ministara spoljnih i evropskih poslova još se ne znaju. Jedini oslonac za sada je spoljnopolitički program koji je objavljen.
Iako se u mnogim analizama naglašava kako je Studentskoj listi trenutno prioritet na unutrašnjopolitičkim aspektima, u predizbornoj kampanji se itekako gledalo na to šta predstavnici tog pokreta govore o spoljnoj politici.
Tako su predstavnici Studentske liste krajem februara boravili na poziv ugledne Fondacije nauka i politika u Berlinu. DW je izvestio o tom događaju bez navođenja detalja i imena učesnika, ali je već i sama najava dolaska studenata u Berlin, u Beogradu izazvala kontroverze i pokazala da oko spoljnopolitičkih pitanja vlada mnogo manje sloge nego oko unutrašnjopolitičkih ciljeva i smernica.
Sada je Studentski pokret objavio i svoje spoljnopolitičke smernice u kojima analitičari s kojima je razgovarao Dojče vele vide mnogo kontinuiteta s Vučićevom politikom, ali s razlikama u tonu i metodama. Ipak, sve još ostaje prilično nejasno.
„Kakva će biti nova vlada Srbije, čime će se baviti i kako će raditi, pitanje je koje se ovih dana postavlja i u Srbiji i izvan nje. Odgovora za sada nema“, kaže berlinski analitičar Adi Ćerimagić iz trusta mozgova Evropska inicijativa za stabilnost (ESI). Studentska lista, dodaje, i u ovoj fazi radi onako kako je protestovala: oprezno i temeljno, a odluke ne donosi jedan lider, nego mnogo ljudi različitih pogleda.
Pragmatično, ali s naglaskom na nacionalnom
Sličnog je mišljenja i Nikola Gajić s Lajbnicovog instituta za istraživanje istočne i jugoistočne Evrope (IOS) u Regensburgu koji smatra da program ne najavljuje istinski zaokret u spoljnopolitičkoj orijentaciji Srbije.
„Taj program pre svega pokušava da postojeće odnose postavi na institucionalnije i profesionalnije temelje, što se vidi u predlozima reforme diplomatske službe i saradnje s dijasporom“, kaže Gajić.
On isto tako pozitivnim smatra i zahtev da se saradnja s Kinom odvija uz poštovanje domaćih zakona, ekoloških standarda i radničkih prava. Istovremeno upozorava na nesrazmerno veliku pažnju koja je posvećena nacionalnim pitanjima.
„Već i naslov poglavlja ’Srbi u regionu’, umesto ’Srbija i region’, pokazuje da se Srbija pre svega vidi kao zaštitnica Srba u susednim državama, dok nedostaje vizija kako njihov položaj poboljšati kroz bilateralne odnose i regionalnu saradnju“, kritikuje Gajić.
Međutim Marina Vulović iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) podseća na to da je tu samo reč o izbornom programu koji ne mora nužno da se poklopi sa politikom nove vlade. Ona istovremeno u odnosima u regionu očekuje blažu retoriku i konstruktivniji stav nego što je to bio slučaj sa Vučićevom SNS.
Nacionalističke izjave u programu Studentske liste Vulović tumači kao „banalni nacionalizam“, ukorenjen u srpskom društvu, ali očekuje kvalitativnu razliku: pretenzije neće biti teritorijalne i destabilizirajuće, nego uz poštovanje postojećih granica i međunarodnog prava. Diskurs o „srpskom svetu“ kakav je negovala SNS zato ne očekuje.
Kosovo: Status kvo, ali bez plana
Najosetljiviji deo programa je onaj o Kosovu – navodi se da ono i dalje treba da ostane u sastavu Srbije, a raniji sporazumi s Prištinom da se preispitaju. Ćerimagić u tome vidi čak korak unazad u odnosu na Vučićevu politiku.
Poglavlje se otvara rečima „Borićemo se“, što Gajić iz IOS tumači kao konfrontacioni pristup, umesto jasnije vizije političkog dijaloga. Program, prema njegovoj oceni, gotovo potpuno zanemaruje činjenicu da sprovođenje većine predloženih mera zavisi od saradnje Prištine.
Nikola Ksavijeref Vekvert iz Nemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) ipak ne očekuje ni eskalaciju, ni korake unazad u praksi. On smatra da će u centru biti zaštita kosovskih Srba.
Kad je reč o međunarodnom priznanju Kosova, Srbija će se zalagati za status kvo, ali program Studentske liste ne navodi kako to postići: nema najave kampanje za povlačenje priznanja, ni mera kojima bi se Kosovu sprečavao ulazak u međunarodne organizacije. Vulović pak podseća da je stav o Kosovu duboko ukorenjen u društvu Srbije i zapisan u Ustavu, pa ne treba očekivati da će se brzo promeniti.
BiH i Republika Srpska: Bez podrške separatizmu
Očuvanje odnosa sa Republikom Srpskom na svim nivoima ostaje prioritet, ali Ksavijeref Vekvert u programu ne vidi zalaganje za zatvaranje OHR-a, ni naznake podrške Republici Srpskoj u njenim težnjama za više ovlašćenja, novim ustavom ili bilo kakvim oblikom ujedinjenja sa Srbijom.
Gajić, međutim, ipak upozorava na nedoslednost: program se poziva na međunarodno pravo i univerzalnu zaštitu ljudskih prava, ali ostaje otvoren kada je reč o secesionističkim težnjama i negiranju genocida u Srebrenici od strane rukovodstva Republike Srpske. Dok se u istom programu kod Palestine ističu univerzalna načela zaštite žrtava, ratovi devedesetih posmatraju se pretežno iz perspektive srpskih žrtava, bez osvrta na zločine nad drugima, ukazuje politikolog.
Rusija: Zvanično isto – u praksi hladnije
I prema Rusiji program nastavlja dosadašnju liniju: dobri odnosi i bez sankcija. Ipak, prema Vekvertu, malo toga upućuje da će se graditi nove ekonomske, bezbednosne ili energetske veze s Moskvom. Bez ličnih veza s Kremljom, kako kaže, može se očekivati hladniji odnos.
Vulović takođe ne očekuje revolucionarni zaokret kada su u pitanju sankcije Rusiji.
Otvoreno ostaje, upozorava Nikola Gajić, kako „tradicionalno“ partnerstvo s Rusijom pomiriti s deklarativnim zalaganjem za teritorijalni integritet Ukrajine.
Evropska unija: Partner, ali ne i cilj?
Kad je u pitanju Evropska unija ona se u programu prepoznaje pre svega kao ekonomski partner, a punopravno članstvo nigde se ne navodi kao cilj. Marina Vulović iz SWP ipak uočava pozitivan signal u tome što lista traži IBAR, odnosno Ocenu ispunjenosti privremenih merila u poglavljima o vladavini prava, što posredno znači da želi da nastavi evropske integracije. Predstavnici Studentske liste već su Evropskoj komisiji poslali poruku da žele da idu tim putem i poprav ugled EU u srpskoj javnosti.
Ćerimagić pak upozorava na neke razlike između programa i nastupa pojedinaca s Liste u javnosti i ukazuje na to da će se prave smernice znati tek nakon kadrovskih odluka. „Jasniji signal od programa i izjava biće izbor ljudi kojima će poveriti spoljne i evropske poslove, a isto tako važno i energetiku“, kaže on.
Pitanje je, dodaje, i kako će se ponašati Evropska unija: hoće li podržati srž programa, dakle vladavinu prava, pravosuđe, policiju, službe bezbednosti, medije i izbore, ili će kao nastaviti da insistira na Rusiji, Kosovu i odnosu prema prošlosti, što su pitanja koja bi Studentsku listu mogla da podele i opterete.
(Dojče vele, foto: Beta)

STUPS: Provetravanje