Kada su se prije nekoliko mjeseci infiltrirale u Telegram grupe u kojima se dijeli osvetnička pornografija, aktivistice i članice udruženja OsnaŽene – Ana Zdravković, Nikolina Tomašević i Staša Ivković – nisu ni slutile da će, osim na eksplicitne snimke osvetničke pornografije, naići i na i veliki broj snimaka dječije pornografije, kao i incesta.

Višemjesečno istraživanje nazvano Telegram iza sjenke: incest, dječija i osvetnička pornografija objavile su nedavno, iznoseći šokantne podatke i nevjerovatne razmjere eksplicitnog sadržaja koji se razmjenjuju u balkanskim Telegram grupama koje broje i do 70.000 članova, a u kojima se dnevno pošalju deseci hiljada poruka.

Nakon što su javno objavile rezultate svog istraživanja, umjesto reakcija nadležnih, uslijedile su prijetnje nasiljem, fizičkim napadima i smrću.

“Pretnje su se javile ubrzo nakon objavljivanja teksta (zakopaće nas žive, podaviti kao mačiće), a od tada se nastavilo sa svakodnevnim uvredama – tema smo svakog dana u najvećoj Telegram grupi”, kaže Ana Zdravković iz Udruženja OsnaŽene u razgovoru za Al Jazeeru, iskreno priznajući da se ni ona ni njene kolegice više ne osjećaju sigurno.

Više od mjesec dana prošlo je od objavljivanja rezultata ovog zastrašujućeg istraživanja, no konkretne reakcije nadležnih još uvijek nema. Kako gledate na to? I jeste li iznenađeni takvim razvojem situacije?

– Više bismo se iznenadile da je zapravo bilo neke reakcije institucija – njihovi postupci, odnosno nepostojanje istih, su zapravo bili očekivani. Nas jeste kontaktirao inspektor iz Višeg javnog tužilaštva, kako bismo i zvanično podnele prijavu (iako smo već slale elektronskim putem prijave), međutim, od podnošenja te prijave, nije bilo dalje reakcije.

U međuvremenu smo poslali još jednu prijavu, ali na taj mail još nismo dobile odgovor. Interesantno je što smo istog dana kontaktirale i policijsku upravu u Hrvatskoj, vezano za prijavljivanje slučaja u toj zemlji, i oni su nam odgovorili odmah sledećeg jutra, i uspostavili smo odmah saradnju sa njima.

Nažalost, kontinuirano se suočavamo s paradoksalnim situacijama u kojima naše institucije pokazuju nedostatak interesovanja prema žrtvama nasilja, pravdajući se nedostatkom resursa i osoblja. Međutim, kad se radi o incidentima koji uključuju članove vladajuće stranke, odjednom postoji i dovoljno resursa i osoblja za hitnu reakciju. Naše institucije su ovakvim potezima pokazale šta je njima prioritet – a to nisu žene žrtve nasilja.

U međuvremenu ste pružili podršku prijedlogu Autonomnog ženskog centra koji je podnio Prijedlog zakona o osvetničkoj pornografiji kojom bi ona bila kriminalizovana. Zašto institucije ne prepoznaju osvetničku pornografiju kao nasilje, gdje su prepreke za kriminalizaciju osvetničke pornografije i koliko je izvjesno da bi ovaj specifični zakon uskoro mogao biti primijenjen u praksi?

– Kako je navela viša naučna saradnica sa Instituta za uporedno prava, Vesna Ćorić, institucije često nailaze na značajne prepreke u procesu kriminalizacije osvetničke pornografije.

Prvo, srpsko zakonodavstvo preferira pristup izmenama postojećih zakona umesto donošenja novih specifičnih propisa, što usporava proces. Takođe, terminološke dileme dodatno komplikuju stvar, jer je termin “osvetnička pornografija” smatran prevaziđenim i neadekvatnim za obuhvat svih oblika neovlašćenog objavljivanja intimnog sadržaja. Predlaže se upotreba termina poput image-based sexual abuse radi preciznijeg definisanja krivičnog dela.

Dalje, implementacija novog zakona zahteva obuku za tužioce, sudije i policiju, posebno u oblasti visokotehnološkog kriminala, što dodatno odlaže njegovu praktičnu primenu. Na međunarodnom nivou, razlike u pristupu regulisanju osvetničke pornografije između evropskih kontinentalnih i angloameričkih pravnih sistema dodatno komplikuju usklađivanje srpskog zakonodavstva s najboljim praksama.

S obzirom na sve navedene faktore, iako podrška za zakon o kriminalizaciji osvetničke pornografije postoji, njegova primena u praksi neće biti trenutna niti jednostavna. Potrebno je vreme za usklađivanje, obuku i eventualne izmene u pristupu prema ovom obliku digitalnog nasilja.

Da se vratimo na početak, kako je uopće krenulo i kako je izgledalo, koliko je teško i iscrpljujuće bilo ovo istraživanje (naročito ako uzmemo u obzir da se sa javnošću podijelile tek dio onoga čemu ste svjedočile)?

– Počelo je tako što smo dobijale anonimna iskustva devojaka vezano za sadržaj koji se deli u Telegram grupama. Posebno značajna situacija bila je kada se jedna devojka obratila s pričom kako je pojedinci ucenjuju novcem kako bi sprečili javno objavljivanje njenih eksplicitnih fotografija. Zbog toga smo odlučili provesti istraživanje Telegram grupa, jer se većina osvetničke pornografije distribuira upravo tamo. No, rezultati na koje smo naišli bili su potpuno neočekivani.

Pristupanje Telegram grupama je izuzetno jednostavno; postoji nekoliko grupa koje služe kao gateway ka drugim grupama, gde se sadržaj takve vrste deli. Sve što je potrebno je jedan klik da se postane član neke od tih grupa, bez potrebe za bilo kakvim digitalnim veštinama ili specifičnim znanjem – jedan klik i odjednom smo članice desetina Telegram grupa gde se, pored osvetničke pornografije, deli dečija pornografija i promoviše i podržava incest.

Svakodnevno gledanje tog sadržaja je izuzetno teško, posebno jer ni same ne znamo na šta ćemo sledeće da naiđemo. Pre par dana smo sprovele akciju gašenja tri Telegram grupe gde se direktno u grupi delila dečija pornografija – to bih izdvojila kao najtežu stvar do sad jer smo imale korisnika koji je poslao 50 snimaka dečije pornografije, i na desetine muškaraca koji ga bodre i traže još. Prošlo je sad već pet meseci aktivnog proveravanja Telegram grupi, i mogu da kažem da definitivno nije lakše i da se ne možeš navići na gledanje takvog sadržaja.

Možemo li u konačnici sumirati, kako je uopće došlo do ovolike ekspanzije ovog oblika eksploatacije i nasilja nad ženama i djecom?

– Kroz istoriju, nasilje je podsticano u različitim društvenim zajednicama – nasilje nad ženama nije rezultat određenog ponašanja žene, već je posledica patrijarhalnog sistema u kojem muškarci dominiraju i koriste nasilje kako bi održali tu moć – zato ova ekspanzija nasilja na digitalnu sferu uopšte nije čudna, već je donekle i očekivana.

Ekspanzija ovog oblika eksploatacije i nasilja nad ženama i decom može se objasniti različitim faktorima. Razvoj digitalne tehnologije i širenje društvenih mreža omogućili su laku i brzu distribuciju intimnih sadržaja, čime su žrtve izložene većem riziku od zloupotrebe i ucene. Nedostatak efikasnih mehanizama kontrole sadržaja na internetu i anonimnost koju pružaju digitalne platforme dodatno olakšavaju zlostavljačima da deluju nekažnjeno.

Takođe, kultura srama i krivice koja često okružuje žrtve nasilja sprečava ih da traže pomoć ili prijave slučajeve, što doprinosi eskalaciji problema. Pored toga, u Srbiji je došlo do retradicionalizacije i repatrijathalizacije društva, dok nadležne institucije ne reaguju na ovu vrstu (ili bilo kakvu vrstu) nasilja nad ženama, a muškarci su toga svesni i to koriste kako bi nastavili sa svojim devijantnim ponašanjima.

No, vi ste istrajne u ovoj borbi. S tim u vezi, jeste li optimistične da bi neke promjene nabolje mogle uslijediti? I čemu u konačnici mogu da se nadaju žrtve i potencijalne žrtve?

– U ovom trenutku, naš stav nije preterano optimističan, ali istrajavamo u našoj borbi jer verujemo da samo kroz radikalnu predanost možemo ostvariti promene. Nećemo dopustiti da nas obeshrabre ili da odustanemo. Ubrzo ćemo kao organizacija započeti pružanje besplatne pravne podrške, a uskoro izlazi i drugi deo istraživanja Telegram grupa, na koje će institucije biti primorane da reaguju.

Naša organizacija, zajedno sa ostalim feminističkim grupama, stoji uz svaku žrtvu, pružaće podršku, slušati njihove priče i boriti se za njihova prava. Neka naša upornost bude motivacija za sve žene i decu pogođene ovim oblikom nasilja. Zajedno, možemo stvoriti sigurnije okruženje i pokrenuti pozitivne promene u našem društvu.

Elma Ljubčić (Al Jazeera/foto: Pixabay)