Skip to main content

Ivanka Popović: Važno je da probuđeni građani ponovo ne zadrijemaju

Građani 22. nov 2026.
5 min čitanja

Bivša rektorka Univerziteta u Beogradu upozorava da će obnova institucija trajati godinama i da je građanski nadzor ključan za uspeh demokratskih promena u Srbiji

U intervjuu za portal Antena M, prof. dr Ivanka Popović, profesorka emerita i bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, govori o izazovima demokratske tranzicije u Srbiji, budućnosti studentskog pokreta, ulozi akademske zajednice i mogućnostima za poboljšanje odnosa u regionu.

Posebno upozorava na dugotrajnost procesa obnove institucija, značaj obrazovanja i odgovornost građana da nastave da aktivno učestvuju u društvenim i političkim procesima.

Antena M: Iskustva demokratskih tranzicija pokazuju da što je režim represivniji i što više krši ljudska prava, teže je razgraditi njegove strukture. Očekujete li da će ostaci režima Aleksandra Vučića, posebno oni unutar institucija, pružati snažan otpor demokratskoj tranziciji? Šta je neophodno da studentski pokret uradi kako bi taj proces bio uspješan?

Kad se jedna vlast četrnaest godina gradi i još kada se uči na greškama koje je vlast Miloševića možda napravila, onda naravno da je nije nimalo lako demontirati i to će biti višegodišnji proces. Jako je važno da nemamo nikakve iluzije da se to može brzo desiti. Jedini način je da se sistematski krene u čišćenje svih javnih službi i institucija, na potpuno transparentan i konstruktivan način.

Važno je da naglasimo da ovdje nije riječ o revanšizmu, nego o obezbjeđivanju funkcionalnog, efikasnog i objektivnog rada nezavisnih institucija, jer to je jedini način da se građanima vrati povjerenje u institucije. I tu su, po meni, osviješćeni građani važniji garant da će se ta promjena desiti nego bilo koja politička stranka, pa i studentska lista.

Mislim da je cijena našeg građanskog buđenja bila jako visoka i da ni u Srbiji ni u jednoj drugoj zemlji nije moguće da imate funkcionalnu vlast bez građana koji su spremni da prate, nadziru i bune se ako ta vlast ne radi za njihovu dobrobit. Po meni je najvažnije da probuđeni građani ponovo ne zadrijemaju.

Antena M: Studentski pokret je prilično heterogen, što je istovremeno njegova prednost i moguća slabost. Čuju se i tvrdnje, uključujući i one koje su dolazile od Aleksandra Vučića, da studentska vlast neće moći dugo da opstane. Šta je potrebno da se različite ideje i politike unutar pokreta kanališu u konkretne rezultate?

Ideja studentskog pokreta jeste da bude jedan catch-all pokret, čiji je cilj vraćanje Srbije u normalne demokratske tokove i da ona funkcioniše kao pravna država.

Smisao postojanja studentske liste nije održavanje na vlasti, nego uređivanje Srbije kao države. U tom smislu, mislim da će se studentska lista u svom mandatu baviti time, a ne održavanjem na vlasti, jer je taj široki pokret, koji je bio neophodan da bi se dobila kritična masa da se skloni Vučićev režim, morao ostaviti po strani ideološke razlike. Nije moglo na drugačiji način.

Međutim, u svakom društvu postoje politički akteri iz čitavog ideološkog spektra i tu činjenicu ne možemo negirati. I ja očekujem da studentska lista obavi taj zadatak normalizacije rada naše države, a da sljedeći izborni ciklus onda omogući da se jedna nova, osvježena politička scena ideološki profiliše i da građani zaista pristupe jednim normalnim izborima na kojima će se onda opredijeliti i po nekim drugim pitanjima, koja su u ovom izbornom ciklusu bila u drugom planu.

Antena M: Spoljna politika do sada je bila u drugom planu studentskog pokreta. Međutim, Srbija ima značajnu ulogu u regionu, posebno kada je riječ o Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Očekujete li promjenu odnosa među državama regiona? Kojim bi konkretnim potezima nova vlast mogla da pokaže otklon od politike Aleksandra Vučića?

Mislim da se jedna pozitivna promjena već desila samim tim što nemate Aleksandra Vučića na kormilu države, čiji je agresivni način funkcionisanja i na unutra i na spolja stalno pravio tenziju i sukobe. Vi ste trenutno napravili dekompresiju i u odnosima između Srbije i njenih susjeda.

Iako će studentska lista biti prvenstveno okrenuta unutrašnjim pitanjima, mislim da je jedna od osnovnih stvari kojima će se baviti dobrosusjedski odnosi koji omogućavaju razvoj cijelog regiona, a isto tako uređivanje odnosa sa svim krupnim inostranim igračima, jer je to dio jedne normalne državne politike.

Kakve će biti tačne odrednice te politike, mislim da je prerano da kažemo, ali svakako postoji interes da se smanje i da nestanu tenzije u regionu. To bi sigurno bilo nešto što je izuzetno važno.

Antena M: Kako vidite buduću ulogu univerziteta u Srbiji? Da li akademska zajednica mora da ostane aktivna kako bi demokratske ideje dobile snažnije uporište u društvu?

Univerziteti su javno dobro i oni, osim toga što obrazuju buduće stručnjake, imaju i zadatak javnog djelovanja i formiranja javnih tema i politika.

Univerziteti možda nisu bili dovoljno aktivni u tom smislu. To je možda nešto što će se sada promijeniti, ali ne treba imati ni prevelika očekivanja. Univerziteti su odgovorili na izazov ovog istorijskog trenutka, ali mislim da je mnogo važnije da govorimo o osviješćenim građanima koji su shvatili da imaju mogućnosti da mijenjaju situaciju u državi.

Mi smo jako mnogo godina imali građane koji su izgubili vjeru da oni mogu da učine bilo šta da se stvari mijenjaju. To se sada promijenilo i jako je važno da mi održimo taj tonus, taj osjećaj da građani države mogu da utiču na politiku i stanje u toj državi. I to je, po meni, jedini garant normalnog napretka svake države, jer su sa pasivnim građanima moguće manipulacije.

Onog trenutka kad se uspavamo, mi smo opet pod velikim rizikom da ponovimo grešku koju smo, mislim, već dva puta napravili. Zaista mislim da smo na osnovu tih iskustava naučili lekciju.

Antena M: U javnosti ste često govorili o devalvaciji obrazovanja, lažnim diplomama i fakultetima čiji je kvalitet obrazovanja upitan. Da li je to posljedica autoritarnog režima ili je takav sistem namjerno podstican radi njegovog opstanka?

Ja bih rekla da je prethodni režim imao to kao jednu od svojih vrlo važnih poruka, omalovažavao je znanje i etiketirao ljude sa znanjem kao kvazielitu, pokušavajući na taj način da obrazovanje upodobi svojim potrebama.

Naravno, bilo ko ko ima takav odnos prema obrazovanju apsolutno onemogućava budućnost svojoj zemlji. Potpuno je jasno da bez obrazovanih ljudi mi ne možemo ni na koji način da napredujemo. Ne možemo da obezbijedimo kvalitetan i zdrav život svojim građanima, ne možemo da obezbijedimo privredni rast, ne možete ništa.

Postoje različiti nivoi obrazovanja i svi su oni validni, svi obezbjeđuju taj razvoj. Ali to su stvarna znanja. Ne govorim o diplomama. Diploma je papir. Ona je dokaz da je urađen jedan posao i mislim da ne bi škodilo, što je u principu jedan administrativni a ne politički zadatak, da se neke diplome i provjere.

Takođe mislim da svaki poslodavac od sada pa nadalje mora vrlo odgovorno da odlučuje koga će primiti u svoje redove i da to zaista budu ljudi koji ispunjavaju kvalifikacije. Time uopšte ne želim da pravim nekakvu razliku između državnih i privatnih institucija. Ključ je u kvalitetu obrazovanja. Ustanove koje studentima obezbjeđuju kvalitetno znanje moći će da se nametnu budućim poslodavcima kao dobre ustanove čiji su kadrovi poželjni.

Ono što pokušavam i kroz sva pitanja koja ste mi postavili da kažem jeste da je odgovornost na nama. Mi smo ti koji ćemo odrediti šta ćemo tolerisati, a šta nećemo. Moć je u našim rukama i to ne smijemo da zaboravimo.

Antena M: Postoji li mogućnost da vas vidimo u budućim strukturama vlasti?

ProGlas je, kada se pojavio na sceni prije tri godine, vrlo jasno rekao da se bori za vladavinu prava, nezavisne institucije, jedan normalan život u Srbiji, pri čemu nije u potrazi za funkcijama. Ja se držim tog principa, a znam da ima jako mnogo priča o tome da bih ja eventualno mogla neku ulogu da imam.

Ja sam neko ko je vrlo spreman da pomogne, da podrži, ali ovu promjenu su donijeli mladi ljudi i mlađi ljudi treba da budu nosioci daljih promjena.

Marko Banović (Antena M, foto: N1)