Tenzije u zemljama Balkana su u porastu, što je dio ruskog scenarija za destabilizaciju Evrope, ali i kako bi se odvukla pažnja Zapada sa rata u Ukrajini, kaže za Radio Slobodna Evropa Ivana Stradner, savjetnica u Fondaciji za zaštitu demokratije (FDD) i naučna saradnica Instituta Ameriken entrerprajz (AEI) sa sjedištem u Vašingtonu.
Naglašava i ulogu crkve kroz koju, kaže, Moskva širi destabilizaciju. Prema njenoj ocjeni mir na Balkanu, između ostalog, garantuje i prisutnost NATO-a.
Od aktuelnih kriza Stradner ističe napetost u Bosni i Hercegovini povodom izmjena Izbornog zakona, potom, kako kaže, separatističke ambicije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.
Brine, navodi Stradner, i to što su se u Crnoj Gori postojeće etničke tenzije pogoršale usljed potpisivanja Ugovora sa Srpskom pravoslavnom ckvom.
Ističe i posljednju krizu između Kosova i Srbije. S druge strane, smatra da tenzije zvaničnom Beogradu omogućavaju da sebe predstavi kao stabilizatora u regionu.
RSE: Tenzije u zemljama Zapadnog Balkana su u porastu, prije svega na relaciji Beograd-Priština, ali i u Bosni i Hercegovini, dok su u Crnoj Gori prisutne unutrašnje nestabilnosti. Da li mislite da ima potencijala za eskalaciju krize?
Stradner: Da, kriza i tenzije postoje, i vjerujem da će se nastaviti. Da li je ovo priprema za neki rat? U ovom momentu ga ne vidim ali, naravno, to može u svakom momentu da se promijeni.
Situacija između Prištine i Beograda nije novost. Jeste novina u kontekstu rata u Ukrajini i zbog toga su mnogi počeli da paniče i da na ovu situaciju gledaju kao pripremu za rat. Ipak, podsjetiću da su i prošle godine bile slične tenzije na jesen kada su čak bili podignuti avioni na granici sa Kosovom.
Jedan od razloga tenzija je prejaka ruska propaganda koja govori da je potencijalna eskalacija dio taktike zapadnog svijeta da uvuče zvaničnu Moskvu u dodatni sukob na Balkanu i da otvori neki novi front kako bi se Rusija oslabila.
Porast tenzija na Zapadnom Balkanu
RFE: Da li vidite zajedničku pozadinu, uzrok? Ne možemo da ne primijetimo identičan tajming porasta tenzija u ovim državama.
Stradner: Da, apsolutno sam saglasna. Za visoke tenzije ima više zajedničkih faktora. S jedne strane snažni uticaj Rusije. Moskva godinama želi da destabilizuje Balkan ali ne jer želi da ga okupira. Rusiji je važna tenzija kako bi se, konkretno sada, odvukla pažnja Zapada sa onoga što se dešava u Ukrajini.
Drugi faktor su unutrašnje tenzije između samih lidera država Zapadnog Balkana. Postoje velike i ozbiljne stvari koje se trenutno dešavaju u Bosni pred izbore u oktobru. Imate s jedne strane Milorada Dodika koji prijeti separacionizmom, imate novi Izborni Zakon koji je veoma kontroverzan i koji dovodi do dodatnih podjela. U Crnoj Gori su velike unutrašnje tenzije, pogotovo sada vezane za Ugovor sa pravoslavnom crkvom.
Uz sve to, Beograd ima unutrašnje interese za tenzije jer to Srbiji omogućava da se postavi kao stabilizator u regionu i da pokaže Zapadu da ne postoji bezbjednost bez sigurnosti Beograda.
Treći faktor je Zapad koji je trenutno okupiran Kinom i Rusijom, Tajvanom.
Situacija u Moldaviji i u Gruziji i načini kako se koriste secionistički pokreti tamo je veoma slična s onim što se dešava u Bosni. I to je još jedan dokaz da je kriza na Balkanu dio istog scenarija koji Rusija koristi za destabilizaciju Evrope.
RSE: Koliko je trenutna situacija na Balkanu posljedica prelivanja ruske agresije na Ukrajinu?
Stradner: Ukrajina se bori i za stabilnost na Balkanu. Poremetila je Rusiju koja je mislila da će za tri dana osvojiti Kijev a to se nije dogodilo. Iako je taj rat negativna stvar, ova okolnost je pozitivna za Balkan.
Tako da, sve dok Ukrajina izdržava ruske snage, mislim da ozbiljnog sukoba na Balkanu nema. Ali, svakako, to što ne vidimo da će biti rata na Balkanu ne znači da se neće nastaviti hibridno ratovanje kroz medije, kroz dalju polarizaciju…
Prisustvo i uloga NATO saveza
RSE: Koliki je uticaj na stabilnost regiona ima činjenica da je NATO, u različitim formama, prisutan na Balkanu? Da li je to faktor koji može da obeshrabri one koji su spremni na sukobe?
Stradner: Prisustvo NATO-a na Balkanu održava stabilnost jer šalje jasan signal Rusiji da bilo kakva dalja eskalacija njihovih poteza na Balkanu može da ima ozbiljne posljedice. Poslednja stvar koju Rusija želi je da ima direktan sukob sa NATO-om.
Poruka generalnog sekretara Alijanse Jesna Stoltenberga, vezana za krizu na sjeveru Kosova, da su spremni da intervenišu ukoliko bude bilo eskalacija upućena je Rusiji i veoma je snažna.
RSE: Pozvali ste NATO da pošalje timove za hibridno ratovanje na Balkan što prije. Zašto je to važno?
Stradner: Veoma je važno da NATO i drugi saveznici pošalju timove za hibridno ratovanje kako bi se smanjile tenzije na Balkanu. Ovo što vidimo na Balkanu je tipična upotreba hibridnog ratovanja kako bi došlo do veće polarizacije u regionu.
Primjećujem identičnu metodologiju koju Rusija koristi u Ukrajini za polarizaciju vezano za Drugi svjetski rat. Tamo je borba za denacifikaciju, kako oni kažu, a na Balkanu postoji sličan model koji polarizuje ljude na „četnike“, „ustaše“ i „komuniste“.
Mislim da je veoma bitno poslati timove za hibridno ratovanje posebno zbog ovih dodatnih 30 dana odgađana primjene kosovske odluke, kako bi se riješila situacija.
Velika Britanija je već rekla da će poslati svoje timove za hibridno ratovanje u BiH, jer ih očekuju izbori u oktobru.
RSE: Više puta ste pozivali Zapad da se aktivnije uključi. Kako vidite poslednji Zakon o korupciji, koji u osnovi omogućava Sjedinjenim Američkim Državama veću prisutnost na Balkanu?
Stradner: Zapad godinama nije bio prisutan na Balkanu što je omogućilo Rusiji i Kini da uđu i upotpune taj vakuum. Zapad se vratio donekle na Balkan. Sada su SAD donijele Uredbu kojom imaju mogućnost da sankcionišu sve one koji podrivaju mir na Balkanu. Uveli su neke sankcije ali ne smatram da je to dovoljno.
Sjedinjene Američke Države treba da budu pokazatelj Evropi kako Balkanu treba da se pomogne. Žao mi je što se Evropska unija nije pridružila ozbiljnim sankcijama jer bez sankcija EU plašim se da će američke imati limitirani uspjeh.
Kako Rusija koristi crkvu za svoje ciljeve
RSE: Na šta mislite kada kažete da Rusija koristi crkvu da destabilizuje Balkan?
Stradner: Ruska pravoslavna crkva decenijama je u koristi Kremlja. I Staljin je u svoje vriijeme koristio crkvu za svoje interese pa tako čini i Vladimir Putin. Ovo što se dešava na Balkanu identično je kao i u Ukrajini, kada je crkva bila korišćena još 2014. godine za dodatne polarizacije.
Na Balkanu je veoma lako da se uradi zato što Rusija ima preteženo pravoslavnu religiju. Čuveno je slovensko-rusko bratstvo sa pravoslavnom crkvom koje ima veliki uticaj u Srbiji ali i takođe u ostalim djelovima na Balkanu. Zašto je to bitno?
Od devedesetih godina Balkan je trusno područje po pitanju nacionalnih, etničkih, i religijskih razlika. Dovoljno je da upalite šibicu da bilo koje od ovih trusnih područja pomjerite i da dođe do eskalacije.
RSE: Da li je i Crna Gora primjer jakog uticaja crkve ? Nestabilnosti u Crnoj Gori, i društvene i političke, u poslednje tri godine u pozadini imaju nezadovoljstvo više strana upravo zbog crkvenih pitanja.
Stradner: Apsolutno se slažem sa vama. Ovo što se već nekoliko godina dešava u Crnoj Gori je identičan scenario koji se dešavao i u Ukrajini. Naravno, u Crnoj Gori godinama postoje etničke tenzije a kada im dodate i religijske to je zaista poklon Vladimiru Putinu.
Njemu nije potrebno da dovede tenkove na Balkan. Putin već ima dovoljno trusno područje koje može da destabilizuje i da konstantno ima Balkan na ivici sukoba kako bi odvukao pažnju od svojih apetita vezano za svoje okruženje.
STUPS: Bestijarijum