Skip to main content

Iran pooštrava ograničenja za abortus

Planeta 06. jul 2022.
3 min čitanja

Merjem je prekinula trudnoću prije dvije godine koristeći tablete za abortus. Muž ju je podržavao. Par već ima dječaka i djevojčicu, i odlučili su da ne žele treće dijete, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Tablete za abortus nisu lako dostupne u Iranu zbog vladinih ograničenja. Merjem je nabavila misoprostol preko farmaceuta kojeg je preporučila prijateljica.

“Imala sam sreće jer sam znala da pilula nije lažna”, rekla je ona za RSE.

Žene koje traže abortus u Iranu često se oslanjaju na crno tržište kako bi nabavile tablete za abortus koje su često lažne ili im je istekao rok trajanja i nisu učinkovite. Također idu na tajne abortuse kod ljekara i babica koji ponekad rade u nehigijenskim uslovima.

Među njima je i Neda, koja nije uspjela da prekine trudnoću tabletom za abortus. Zatim je otišla kod ginekologa za kojeg su joj rekli da obavlja abortuse.

“Doktor se prema meni ponašao kao prema kriminalcu i nije mi ponudio nikakvu pomoć”, rekla je ona za umjereni dnevni list Šark u aprilu.

Konačno je, kako je rekla, našla babicu koja joj je pomogla da prekine neželjenu trudnoću.

“Operacija je trebala biti uz anesteziju, koja traje samo 20 minuta, bez obzira koliko (procedura) traje. Sisaljka je bila u mom tijelu 45 minuta i ne mogu ni opisati nesnosni bol koji sam pretrpjela”, rekla je, opisujući psihičku i fizičku patnju kroz koju je prošla.

Vlada sada pooštrava ograničenja abortusa, što ženama još više otežava prekid neželjene trudnoće.

Poduzete su mjere u skladu sa zakonom koji ima za cilj povećanje broja stanovništva zemlje koji je usvojen u novembru 2021. godine uprkos široko rasprostranjenim kritikama medicinskih stručnjaka, zagovornika prava žena i stručnjaka UN-a za ljudska prava.

“Podmlađivanje stanovništva i podrška porodici” uvelo je dalje restrikcije na abortuse i zabranilo da se u okviru sistema javnog zdravstva besplatno dijele kontraceptivna sredstva. Prema zakonu, o terapijskim abortusima odlučuje vijeće sastavljeno od sudije, doktora i sudskog vještaka, što bi moglo rezultirati manjim brojem izuzetaka.

Prošle sedmice, šef Odsjeka za omladinu u Ministarstvu zdravlja, Saber Džabari, objavio je da je “pomaganje i podržavanje” abortusa zločin i da će se medicinsko osoblje koje je uključeno suočiti s velikim novčanim kaznama i zabranom bavljenja medicinom.

“Ako je (doktor) uključen u abortus, biće mu oduzeta medicinska dozvola čak i zbog jednog namjernog abortusa”, rekao je Džabari, a prenosi novinska agencija ISNA.

Nakon te objave, guverner Teherana Mohsen Mansuri pozvao je na intenziviranje prinudnih mjera protiv centara koji pomažu ženama da prekinu neželjenu trudnoću. Mansuri je ranije ove sedmice rekao da se takvi centri mogu lako pronaći jednostavnom pretragom na internetu, dodajući da je “potreban ozbiljan rad u obračunu s njima” kako bi se “podigli troškovi” za one koji obavljaju abortuse.

On je kazao da se svake godine u zemlji obavi 380.000 abortusa, rekavši da je većina “nezakonita i kriminalna”.

UN su, pozivajući se na procjene iranske vlade, saopštile da se svake godine u zemlji obavi između 300.000 i 600.000 abortusa.

Zdravstveni radnici i drugi upozorili su da će nova ograničenja vjerovatno stvoriti zdravstvene komplikacije za žene budući da će dodatno ograničiti njihov pristup bezbjednim abortusima.

Ujedinjene nacije su krajem juna saopštile da ograničavanje pristupa abortusu ne sprečava ljude da traže proceduru, “to je samo čini smrtonosnijom”. Upozorenje je uslijedilo nakon što je američki Vrhovni sud poništio odluku iz 1973. o legalizaciji abortusa.

“Podaci jasno pokazuju da kažnjavanje prekida trudnoće ne smanjuje broj žena koje pribjegavaju abortusu”,u pozorila je u novembru grupa stručnjaka UN-a za prava, uključujući i specijalnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Iranu, pozivajući Iran da ukine zakon o stanovništvu.

“Umjesto toga, prisiljava žene da rizikuju svoje živote podvrgavajući se tajnim i nesigurnim procedurama”, rekli su.

Žena koja je abortirala u glavnom gradu Irana prije desetak godina rekla je za RSE da je njen ginekolog to uradio u njegovoj ordinaciji. “Znala sam da je profesionalac, ali sam se i dalje brinula da bi se nešto loše moglo dogoditi i da neće moći sam da me spasi. Sada kada pomislim kroz šta će žene morati da prođu zbog (pooštravanja) ograničenja, cijelo tijelo mi se trese”, rekla je.

Novinar iz Teherana koji nije želio da bude imenovan kaže da će ograničenja vjerovatno najviše pogoditi žene iz niže klase.

“Ne mogu sebi priuštiti kupovinu kontracepcije ili pouzdanih tableta za abortus”, rekao je.

Nahid Hodakarami, čelnica iranskog udruženja babica, upozorila je da je zakon o populaciji opasan i kontraproduktivan zbog zdravstvenih rizika koji stvara za žene.

“Potrebno je samo nekoliko procenata žena (koje traže abortus) da dobiju lažne lijekove. U takvim okolnostima, mogućnost gubitka maternice, plodnosti i svih vrsta fizičkih komplikacija više nije nezamisliv. Zapravo, zakon koji nastoji povećati plodnost ne samo da neće uspjeti s ovim pristupom, već može imati i suprotan efekat”, napisala je.

Hodakarami je rekla da Iranci ne mogu biti prisiljeni da imaju više djece usred teške ekonomske krize zbog koje se mnogi bore da sastave kraj s krajem.

“Kako žena koja ne može da plaća kiriju može da razmišlja o rađanju djece”, pitala je.

(RSE, foto: Pixabay)