Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko najavio je kako bi njegov nasljednik na toj dužnosti mogao biti vrlo brzo imenovan te kako će, unatoč protivljenju Rusije, tu dužnost preuzeti konzervativni njemački političar Christian Schmidt.

“Mislim da će odluka pasti već sljedećih dana. Vijeće za provedbu mira [PIC] će o tome raspravljati i Schmidt ima ogromne šanse, budući da ga podržavaju sve zemlje članice PIC-a, osim jedne”, kazao je Inzko u intervjuu za Radio Federacije Bosne i Hercegovine, prenosi Hina.

Dodao je kako se raduje dolasku novog visokog predstavnika, jer je na tome i lično insistirao, a misli kako je potrebno snažnije angažiranje država poput Njemačke u Bosni i Hercegovini.

‘Pravo osvježenje i prava stvar za BiH’

Za Schmidta je ocijenio kako će biti “pravo osvježnje i prava stvar za Bosnu i Hercegovinu”, jer donosi ogromno iskustvo i spremnost da sistemski i odlučno djeluje na temelju svog iskustva.

“Četiri puta sam bio u uredu [njemačke kancelarke] Angele Merkel i uvijek sam isto rekao: ‘Molim Vas da se više angažirate i molim Vas da ne zaboravite da ima 20 vojnika iz Čilea u Sarajevu, a nema ni jednog Nijemca, i to nije normalno.’ To navodim samo kao primjer, jer je važno da se evropske sile angažiraju, i to se sada dogodilo i zato mi je drago”, rekao je austrijski diplomata, koji je na dužnosti visokog predstavnika još od marta 2009. godine.

Inzko je time postao visoki predstavnik s najdužim stažom na toj dužnosti, no najveći dio njegovog mandata protekao je u promatranju stanja u Bosni i Hercegovini opterećenog brojnim poteškoćama.

‘Napravili smo grešku 2009. godine’

Njegov se dolazak u Bosnu i Hercegovinu podudario s procjenom najutjecajnijih zapadnih država kako ne treba direktno intervenirati u procese u ovoj zemlji, nego prepustiti domaćim političarima da sami nađu rješenja.

Ta se strategija pokazala neproduktivnom, jer je Bosna i Hercegovina trenutno u jednoj od najvećih kriza nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma krajem 1995. godine.

“Mi smo prije 12 godina napravili grešku nakon robustne faze (angažiranja), jer smo se naglo povukli i prepustili domaćim političarima. To je bilo prebrzo”, kaže sada Inzko.

Ključne političke stranke trenutno su zaokupljene pokušajima dogovora o mogućim promjenama Izbornog zakona, no na tom planu za sada nema nikakvog napretka.

Inzko je podsjetio kako nije samo to problem, jer nakon općih izbora 2018. godine nije formirana nova vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik stalno najavljuje secesiju bh. entiteta Republika Srpska, a uz sve to vlast je pokazala potpunu neodgovornost i nespremnost u suočavanju s pandemijom COVID-19.

‘Zamrznuti konflikti mogu eksplodirati’

Sve je to, kako je upozorio Inzko, potvrda da je stanje u Bosni i Hercegovini daleko od dobrog i da se to mora promijeniti.

“Kad nema mrtvih, onda međunarodna zajednica smatra da to nije hitno i primarno. Ali, ja uvijek kažem da zamrznuti konflikti mogu u svakom trenutku eksplodirati. Mi to ne smijemo dopustiti”, kazao je Inzko.

Poručio je kako međunarodna zajednica ne bi trebala reducirati svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini, usposredivši to sa stanjem u Njemačkoj, u kojoj su i danas stacionirani vojnici iz drugih država, te s Kiprom, gdje su snage Ujedinjenih naroda prisutne 56 godina.

(AJB/Agencije, foto: N1)