Na državne institucije u općinama Vojnić i Vrbovsko, koje se nalaze na zapadu Hrvatske, postavljene su četiri ploče s natpisima ispisanim na latiničnom i ćiriličnom pismu.
U Ministarstvu uprave objašnjavaju da su zakonski uvjeti za to ispunjeni prije više od desetljeća te najavljuju da će i u drugim gradovima i općinama provesti nadzor i tamo gdje je to potrebno neposredno primijeniti zakone koji nacionalnim manjinama jamče pravo na ravnopravnu službenu uporabu njihova jezika i pisma u sredinama u kojima čine više od trećine ukupnog stanovništva.
Zakonski uvjeti za dvojezičnost u Vojniću, općini na karlovačkom području, i Vrbovskom u Gorskom Kotaru su ispunjeni od samoga stupanja na snagu Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina te Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, budući da Srbi još po popisu iz 2001. godine čine više od trećine tamošnjeg stanovništva.
U Ministarstvu uprave kažu kako su ploče postavljene nakon provedenog nadzora, kakav najavljuju i u drugim sredinama u kojima po rezultatima popisa iz 2011. godine manjine ostvaruju pravo na dvojezičnost.
Poručuju kako će država pritom krenuti od sebe, odnosno od državnih ustanova i tvrtki, prije svega od Hrvatskih cesta, koje su dužne postaviti natpise na manjinskim jezicima na cestama u sredinama u kojima manjine na to imaju pravo.
Inspekcije će provjeravati jesu li dvojezične ploče na državnim, ali i na gradskim institucijama, ulicama i trgovima. Tamo gdje utvrde da se zakon ne poštuje, lokalnim vlastima dat će nalog da primijene dvojezičnost. Ukoliko gradska tijela ne postupe po nalogu, uslijedit će im prekršajne prijave i plaćanje kazni.
Bez ćirilice u Vukovaru
Takvo postupanje državne uprave zasad se, međutim, ne može očekivati i u Vukovaru. U ministarstvu objašnjavaju kako Vukovar u ovom času nije prioritet jer, po odluci Ustavnoga suda, zasad uživa poseban status.
Ustavni je sud, naime, u kolovozu prošle godine, u odluci kojom je neustavnim proglasio raspisivanje referenduma „o ćirilici“, Vladi zabranio provođenje Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina prisilnim mjerama dok se izmjenama toga zakona ne osigura prikladan pravni mehanizam koji će se primjenjivati u slučajevima kada jedinica lokalne samouprave opstruira provođenje zakona.
Za izradu takvoga zakona Vlada je dobila rok od godine dana, koji je ispoštovala u srpnju, uputivši u hitnu saborsku proceduru dva zakonska prijedloga koja bi joj omogućila raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja opstruiraju pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Sabor je, međutim, odlučio da će o predloženim zakonima provesti dva čitanja pa je čitava priča odgođena za jesen.
Istom odlukom Ustavni je sud obvezao vukovarsko Gradsko vijeće da Statutom Grada urediti individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu uporabu svoga jezika i pisma.
Gradsko vijeće Vukovara Statut je izmijenilo u ponedjeljak, ali njime nije predvidjelo postavljanje ćiriličnih natpisa na gradske institucije, trgove i ulice, što su predstavnici srpske manjine protumačili kao kršenje ustavnim zakonom i međunarodnim ugovorima zajamčenih prava manjina.
Najavili su da će se žaliti Ministarstvu uprave, ali i međunarodnim institucijama, Europskoj komisiji, Vijeću Europe i Vijeću sigurnosti UN-a.
STUPS: Lekcija