Otkako je počeo ruski ruski rat protiv Ukrajine, u februaru 2022. godine, administracija predsjednika Josepha Bidena, uz podršku Kongresa, uputila je gotovo 75 milijardi dolara pomoći Ukrajini, što obuhvata humanitarnu, ekonomsku i vojnu podršku.

Lavovski dio je otišao na vojnu pomoć, što podrazumijeva sisteme naoružanja, obuku i obavještajne informacije potrebne ukrajinskoj vojsci.

Nakon 19 mjeseci kontinuiranih borbi, različita istraživanja javnog mnijenja pokazuju da veliki broj Amerikanaca postaje sve skeptičniji kada je u pitanju svrha daljeg pružanja dodatne pomoći Kijevu.

Rani početak izborne sezone i prijedlozi koje ponavljaju brojni republikanski kandidati, na čelu s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, guvernerom Floride Ronom DeSantisom i mladim kandidatom Vivekom Ramaswamyjem, doprinijeli su ponovnom jačanju tendencija da se preispita pružanje dodatne pomoći.

Zbog toga, za mnoge stručnjake nije bilo iznenađenje insistiranje Trumpovih pristalica u Zastupničkom domu – uprkos insistiranju republikanske većine na pružanju pomoći – da se isključe bilo kakva izdvajanja za Ukrajinu iz privremenog prijedloga zakona za finansiranje savezne vlade, što je postignuto dva sata prije početka “zatvaranja” vlade.

Nukleus opozicije

Desničarska struja u Republikanskoj stranci predstavlja nukleus ove opozicije, iako broj njenih članova ne prelazi 20 od 435 zastupnika u Zastupničkom domu, u kojem republikanci imaju većinu sa 222 zastupnika.

Predsjednik Biden je bio oštar u svojim izjavama nakon potpisivanja prijedloga zakona o privremenom finansiranju kada je rekao: „Ni pod kojim okolnostima ne možemo dozvoliti da se zaustavi američka podrška Ukrajini. U potpunosti očekujem da predsjednik Zastupničkog doma ispoštuje obavezu prema narodu Ukrajine i osigura usvajanje zakona i pružanje neophodne podrške kako bi se pomoglo Ukrajini u ovom kritičnom trenutku.”

Naglasio je kako očekuje da će uskoro uslijediti još jedan pokušaj da se izglasa odobravanje pomoći Ukrajini, što otvara vrata za scenarij da se ovo pitanje usvoji kroz Zastupnički dom samostalno u vlastitom prijedlogu zakona ili u sklopu većeg dopunskog projekta. Biden je naglasio da će njegova zemlja pružati podršku Kijevu “koliko god bude potrebno”.

S druge strane, Matthew Wallin, izvršni direktor American Security Projecta (ASP), istraživačkog centra koji se fokusira na vojna pitanja, smatra da postoji samo „glasna manjina koja dovodi u pitanje značaj ove pomoći, uz argument da postoje važniji prioriteti u domaćoj potrošnji Sjedinjenih Američkih Država“.

„Ispravno je propitivati bilo koji program finansiranja, kako stranog tako i domaćeg, ali vjerujem da je američka humanitarna i vojna pomoć Ukrajini bila među najefikasnijom pomoći koja je poslana u zonu borbe u posljednjih nekoliko desetljeća“, rekao je za Al Jazeeru.

Republikansko protivljenje

Kako konzervativni republikanci postaju glasniji u svom protivljenju pomoći za Ukrajinu, došlo je do još veće polarizacije kada je riječ o ovom pitanju. To znači da postoji značajan dio glasača Republikanske stranke kojima je vjerovatno mnogo stalo do ovog pitanja, što otežava da se obezbijedi sigurna dvostranačka podrška.

Tvrdolinijaši u Republikanskoj stranci vjeruju da su postigli svoj prvi veliki uspjeh kada predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy nije uključio zahtjev od šest milijardi dolara za pomoć Ukrajini u prijedlog zakona o privremenom finansiranju čime se izbjeglo zatvaranje vlade.

Stephen Sestanovich, bivši zvaničnik State Departmenta i stručnjak u Vijeću za vanjske odnose, umanjuje značaj pobjede tvrdolinijaške republikanske struje. „Niko ne sumnja da postoji velika većina u obje stranke u Kongresu koja podržava nastavak ili čak povećanje pomoći Ukrajini, a predsjednici glavnih odbora su posebno jake pristalice. Također, Bijela kuća ne oklijeva da naglasi svoju podršku.”

Sestanovich je za Al Jazeeru dodao da je jedini razlog da se dovede u pitanje prekid podrške „upravo ono što smo vidjeli prošle sedmice, gdje će unutrašnje podjele u Republikanskoj stranci, ili proceduralna pravila koja kompliciraju trošenje novca, nekako postati prepreka“.

Naglasio je da „republikansko rukovodstvo zaista loše upravlja svojim radikalima, dok su pravila Zastupničkog doma dvosmislena i složena, a obje činjenice čine krizu vjerovatnijom nego što bi trebala biti“.

Kako bi prevazišli protivljenje tvrdolinijaša u Zastupničkom domu, pojedine pristalice Ukrajine u Kongresu iz obje stranke vrše pritisak na američku administraciju da podnese novi zahtjev za podršku na godinu dana. Smatraju da bi bilo lakše zatražiti jedan veći iznos novca nego nastaviti tražiti od članova Kongresa da glasaju odlučno za to dok se izborna utrka zahuktava.

Nastavak podrške

Zvaničnici Pentagona kažu da im je preostalo 5,2 milijarde dolara za pružanje pomoći u oružju i drugim vrstama sigurnosne pomoći Ukrajini, čak i nakon što je Kongres odbio uključiti dodatna sredstva za rat u prijedlog zakona krajem prošle sedmice da bi vlada ostala otvorena. Ovaj iznos bi otprilike mogao osigurati vrijednost oružja koje je Washington trebao poslati Ukrajini za samo još nekoliko mjeseci.

Sestanovich vjeruje da će se pomoć nastaviti. „Postoje neki razlozi da se u to vjeruje, jer visoki zvaničnici i u Kongresu i u Bidenovoj administraciji znaju da su rizici ovdje vrlo visoki. Malo je političara koji će htjeti da budu odgovorni za nešto što bi se moglo smatrati velikim porazom američke vanjske politike”. Naglasio je da je “zato nastavak podrške – čak i uz toliko drame iz minute u minutu – najvjerovatniji ishod.”

Wallin je pojasnio za Al Jazeeru da „Amerikanci vrlo kratko posvećuju pažnju sukobima izvan njihove zemlje, pa je očekivano da se interes s vremenom smanjuje.“

„Ako pomoć oslabi, bilo zbog percepcije njenog velikog obima ili zabrinutosti zbog američkih zaliha municije i oružja, to će Ukrajinu izložiti dodatnim rizicima“, dodao je. „Evropa, također, treba učiniti mnogo više nego što trenutno čini jer se ne može se osloniti na SAD da zauvijek plaća cijenu njene odbrane”.

Čini se da kratkoročno ne postoji prijetnja slanju pomoći, ali postoji dugoročna prijetnja, pogotovo zbog političke neizvjesnosti u Washingtonu u pogledu izbora 2024. godine, čiji su ishodi nepoznanica svima, a shodno tome i kako će se sve to odraziti na nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

(Al Jazeera, Foto: Beta)