Skip to main content

Haški tribunal odbio Šešeljev zahtev za oslobađanje

Info 04. мај 2011.
3 min čitanja

Haški tribunal danas je u potpunosti odbio zahtev optuženog Vojislava Šešelja za oslobađanje, ocenivši da je u nedavno okončanom dokaznom postupku tužilaštvo izvelodovoljno dokaza za svih devet tačaka optužnice za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.“Pretresno veće utvrdilo je da ima dovoljno dokaza u svrhu postupka na polovini suđenja koji bi omogućili razumnom sudiji da osudi optuženog za podsticanje svih zločina navedenih u optužnici“, rekao je predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti)na kraju čitanja odluke.Prema odluci, pretresnom veću je predstavljeno dovoljno dokaza da su „dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta počinili zločine navedene u optužnici“, kao i o vezi između tih zlodela i Šešeljevog javnog delovanja.Te zločine, Šešelj je, po dosadašnjim dokazima, podsticao šireći međunacionalnu mržnju i strah, te regrutujući i šaljući dobrovoljce na ratišta da se „svim sredstvima, zločinima i progonom“ bore za stvaranje Velike Srbije, cilja njegove nacionalističke ideologije, utvrdilo je sudsko veće.Odluka je doneta većinom glasova sudija Frederika Harhofa (Harhoff) i Flavije Latanci (Flavia Latanži), dok je predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) imao „delimično suprotno mišljenje“ koje će izneti u nastavku današnjeg zasedanja.Sudija Antoneti je rekao da se zalagao za „delimično oslobađanje Šešelja, po nekim od tačaka optužnice“.Sudija Antoneti usprotivio se i odluci većine da u ovom trenutku razmotri samo podsticanje kao oblik Šešeljeve odgovornosti, pošto je smatrao da je trebalo razmotriti i druga dva oblika odgovornosti optuženog – kao materijalnog počinioca zločina i člana udruženogzločinačkog poduhvata.Šešelj je u devet tačaka optužen za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.Ta dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.Današnjom odlukom, pretresno veće je utvrdilo je da je tužilaštvo u prvoj polovini suđenja izvelo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da je optuženi Šešelj 1991-93 podsticao na zločine nad nesrbima i širio međunacionalnu mržnju i strah.Kako je rekao sudija Antoneti, veće je utvrdilo da ima dovoljno dokaza da je Šešelj „imao kriminalnu nameru da podstiče na progon nesrba putem počinjenja zločina“.Po tim dokazima, Šešelj je promovisao ostvarivanje „svim sredstvima“ njegove nacionalističke ideologije, čiji je cilj bilo stvaranje Velike Srbije progonom nesrba sa delova teritorije Hrvatske, BiH i Vojvodine, kazao je predsedavajući Antoneti.Sudija je podvukao da postoji znatan broj dokaza da je Šešelj pozivao svoje pristalice da dobrovoljno idu na ratište, u borbu za ostvarenje njegove nacionalističke ideologije i stvaranje Velike Srbije,“svim sredstvima, zločinima i progonom“.U odluci su citirani Šešeljevi govori i izjave, koje je on objavio u svojim knjigama i dostavio tužiocima. Kao dokazano, sudije su prihvatile i da je Šešelj bio svestan da su dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta činili zločine i uticaja koji je on imao na njih, ali da je, uprkos tome, nastavio sa zapaljivim govorima protiv nesrba.Citirajući Šešeljeve govore i izjave, sudija Antoneti je naznačio da „ti dokazi ilustruju nasilnost govora optuženog, kao, na primer, pretnje krvoprolocihem u BiH“.Pozivajući se na iskaz eksperta optužbe Entonija Oberšala (Anthony Obershall), pretresno veće je utvrdilo i da je govor mržnje, čak i kada je dozvoljen u miru, kriminalan u okolnostima kada ljudi ginu.Šešelj je, po do sada uvršsćenim dokazima, „sistematski omalovažavao i degradirao“ Hrvate, nazivajući ih „ustašama“ i Muslimane, pogrdno ih oslovljavajući kao „balije“.Sudija je citirao Šešeljeve reči da „ima samo 16 dobrih Hrvata koji mogu ostati u Srbiji. Ostale treba proterati“.Veće je utvrdilo i da Šešelj kao doktor prava „nije mogao da ne zna“ da je širenje mržnje na verskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi bilo kažnjivo po međunarodnim propisima i zakonima SFR Jugoslavije.Pretresno veće je, kako je jutros rekao predsedavajući Antoneti, zaključilo i da je tužilaštvo u prvom delu suđenja iznelo dovoljno dokaza da su zločini navedeni u svim tačkama optužnice bili počinjeni.Šešelj (56) je početkom marta zatražio je od pretresnog veća da ga oslobodi pošto tužilaštvo, kako tvrdi, nije dokazalo nijednu optužbu protiv njega za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.Suđenje bi, posle odluke veća, trebalo da se nastavi dokaznim postupkom Šešeljeve odbrane, ukoliko on odluči da ga sprovede, kao što je ranije najavljivao.Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007, posle jednog neuspešnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U pritvoru Haškog tribunala, Šešelj je od 24. februara 2003, kada se dobrovoljnopredao odmah pošto je u Hagu objavljena optužnica protiv njega.
(Beta)