Kada su stavili knjigu „Edijev kraj“ sniženje od 50 posto u knjižari u Skoplju nisu ni sanjali da će to izazvati takvu reakciju.

Izdavačka kuća „Polica“ iz Severne Makedonije godinama podržava ljudska prava, a podržava i Paradu ponosa. Ove godine u junu, kada se inače održava Parada ponosa, pola mjeseca je bio snižen roman „Edijev kraj“ mladog francuskog autora Eduara Luja (Édouard Louis), u drugoj polovini mjeseca snižena je još jedna njegova knjiga – „Istorija nasilja“.

Francuski pisac Luj piše o siromašnima, rasizmu i alkoholizmu među francuskim radnicima. Ali piše i o svojoj homoseksualnosti. To je bila inicijalna kapsula za početak hajke na društvenim mrežama protiv knjižare „Polica“.

„Do sada, kao podrška Paradi ponosa, cijeli naš izlog je bio u duginim bojama, čitav mesec je bila queer literatura na sniženju, ali do sada nije bilo ovako nešto“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) nagrađivani pisac Petar Andonovski, koji radi u knjižari.

On je pet godina u „Polici“, jednako koliko su na policama knjižare i romani Eduara Luja.

‘Desiće vam se narod, i stvarno nam se desio narod’

Sve je počelo kada je „Polica“ na svojoj Fejsbuk stranici objavila da u znak podrške Mjesecu ponosa stavlja Luijeva djela na popust od 50 posto.

„Post ‘OPolice’ prenijela je grupa ‘Preuzmi odgovornost’ i počela da poziva na bojkot knjižare, pozivajući da se piše što više negativnih komentara, oni koji su lajkovali stranicu da je odlajkuju, sve da bi naškodili ‘Polici’, ali to se, srećom, nije desilo“, kaže Andonovski.

Iznenađujuće, negodovanje javnosti protiv knjižare imalo je suprotan efekat.

„Rekli su da će nam se desiti narod i zaista se desio narod“, kaže pisac o podršci koju su dobili.

„Možemo samo da im kažemo hvala vam, jer je akcija mogla da prođe nezapaženo, da nisu pokrenuli hajku možda bismo prodali samo 10 primjeraka knjige, a ovako smo prodali više od 200. Moram reći da je bilo i nekoliko sveštenih lica koji su došli da daju podršku“, kaže on.

Fejsbuk grupa „Preuzmi odgovornost“ zalaže se za „zaštitu djece od transrodne ideologije i ravnopravnost muškaraca i žena“. Podržali su i protest Crkve i drugih vjerskih zajednica protiv zakona o matičnoj evidenciji i rodnoj ravnopravnosti, koji bi LGBT osobama trebalo da daju veća prava.

„Ne, nije problem što se u knjizi daje priča o dječaku koji ima drugačiju seksualnu orijentaciju, problem je u tome što nam gurate pod nos nešto što je drugačije od našeg pogleda na svijet i ciljate našu djecu. Trebalo je da vam bude jasno da su djeca crvena linija i da je ne prelazite, inače će vam se desiti roditelji i narod!“, napisali su iz „Preuzmi odgovornost“ na Fejsbuku.

Andonovski kaže da niko od tih ljudi koji su komentarisali na društvenim mrežama nije došao da kupi knjigu i da vidi o čemi se radi. „Da su došli, mi bi im je pokazali“, kaže.

„Na koricama je zaista dijete, ali to je daleko od knjige za djecu, ako se razumiju u knjige, mogu da naprave razliku kako izgleda dječija knjiga a kako knjiga za odrasle“, kaže Andonovski.

„Edijev kraj“ je autobiografska knjiga. Govori o odrastanju autora u malom gradu u Francuskoj gdje je zbog drugačije seksualne orijentacije bio žrtva vršnjačkog nasilja, iako se tada nije javno deklarisao kao gej.

U Skoplju je 24. juna po četvrti put održana Parada ponosa. Sedmicu kasnije, Makedonska pravoslavna crkva, uz podršku Islamske zajednice, Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica, organizovala je skup protiv zakona o matičnoj evidenciji i rodnoj ravnopravnosti, koji bi LGBT osobama trebali dati veća prava. Međutim, zakoni protiv kojih se Crkva buni nisu u parlamentarnoj proceduri i daleko su od usvajanja.

Parada, a potom i protest Crkve, podigli su tenzije u društvu.

Na dan protesta vjerskih zajednica, Helsinški odbor za ljudska prava pozvao je LGBTI zajednicu da izbjegava kretanje po mjestu gdje je protest održan. Tih dana savjetovali su da se u javnosti ne nose oznake vezane za LGBTI i da se svaki incident prijavi policiji. Međutim, organizacija je svjesna da ovi ljudi rijetko prijavljuju slučajeve nasilja i kršenja njihovih prava.

U junu na prvom mjestu bio govor mržnje protiv seksualne orijentacije

Helsinški komitet u izvještaju o stanju govora mržnje u periodu april-juni navodi da su nakon najave Parade ponosa na konferenciji za novinare 4. juna, pa do njenog održavanja 24. juna, uočeni komentari koji promovišu mržnju, omalovažavanje, pozivaju na nasilje i likvidaciju ove zajednice. Dok je u aprilu i maju govor mržnje zbog seksualne orijentacije bio na drugom ili trećem mjestu, u junu izbija na prvo mjesto.

Predsjednik Komisije za zaštitu od diskriminacije Ismail Kamberi rekao je da se polovina pritužbi u kojima je Komisija utvrdila da postoji diskriminacija odnosi na LGBT zajednicu.

„Od 255 pritužbi, u 70 je utvrđena diskriminacija, od njih 70, 36 se odnosi na LGBT zajednicu i uglavnom se odnose na medije i javno informisanje, posebno na društvenoj mreži Facebook, gdje je zabilježeno da su i istaknuti članovi našeg društva degradiraju i maltretiraju predstavnike ove zajednice“, rekao je Kamberi u intervjuu za RSE.

„Polica“ nije prijavila maltretiranje i hajku koja je pokrenuta protiv njih na društvenim mrežama u junu. Iako su strahovali da bi mogli biti meta napada i tokom protesta Crkve, kako kažu, srećom se ništa nije dogodilo.

Radovi mladog francuskog autora i dalje su na policama. Tek sada mnogo više ljudi zna za njega.

(Slobodna Evropa, Foto: Pixabay)