Milorad Dodik ide tamo gdje može i gdje će ga primiti, a sve je manje demokratskih evropskih i svjetskih prijestonica u koje uopšte može otputovati. Sama činjenica da će ga primiti u Crnoj Gori dovoljno govori o tome ko je na vlasti u vašoj državi – poručio je u razgovoru za Pobjedu programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i profesor na Univerzitetu u Novom Sadu Dinko Gruhonjić povodom najave da će predsjednik BiH entiteta Republika Srpska ovih dana boraviti u Crnoj Gori.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić prije dva dana saopštio je da će Dodika uskoro primiti u posjetu, ali iz njegovog kabineta, kao ni iz Ministarstva vanjskih poslova na čijem je čelu Filip Ivanović, do zaključenja ovog broja – nijesu odgovorili na pitanja Pobjede ko je Dodika zvao da posjeti Crnu Goru.

Iz kabineta predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska saopštili su tamošnjim medijima da će Dodik danas boraviti „u radnoj posjeti Crnoj Gori“. Naveli su da će Dodik danas razgovarati „u 12.30 časova sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem“ u crnogorskom parlamentu.

PRENOS PORUKA „IZ CENTRA ZLA“

Posjeti ruskog igrača, koji je na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, prethodio je sastanak sa ruskim i bjeloruskim predsjednicima Vladimirom Putinom i Aleksandrom Lukašenkom što, prema Gruhonjićevoj ocjeni, nije samo simptomatično – nego potpuno jasno što znači.

„Dodik je Putinov kurir, red je da i drugim Putinovim marionetama u regionu prenese poruke iz globalnog centra zla“, ocijenio je Gruhonjić.

Takvih u Crnoj Gori, kako je konstatovao, nažalost, ima i previše.

„Ali ima sasvim dovoljno i ovih drugih – suverenističkih i civilizovanih političara i građana koji će im na kraju ove agonije pomrsiti konce“ optimističan je Gruhonjić.

On poručuje da Putinove i marionete srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori nastavljaju raditi ono za šta su unajmljene: da institucionalno unište Crnu Goru, kako bi pokazali da ona ne može biti funkcionalna država i da joj treba „stariji brat“ iz Beograda, kojeg kontroliše Moskva.

„To je upravo suprotno bilo kakvoj evropskoj perspektivi države koja je prije litijaške kontrarevolucije iz 2020. godine bila na pragu ulaska u EU“, dodao je Gruhonjić.

Na pitanje Pobjede je li ova posjeta jedan od dokaza da Andrija Mandić, koji će primiti Dodika, nije promijenio svoju retoriku, kao i da su vrata Crne Gore otvorena Rusiji njegovim postavljanjem na tako važnu poziciju, Gruhonjić je podvukao da je Mandić „četnički vojvoda“ i da je to premisa od koje uvijek valja poći kada se analiziraju i predviđaju njegovi politički potezi.

„Vi najbolje znate šta je sve on u neposrednoj prošlosti radio u pokušajima da sruši crnogorsku nezavisnost. I ovdje u Srbiji, a nažalost i na Zapadu, mnogi su imali iluzije da će se promijeniti. Nije se promijenio i neće se promijeniti. Vrijeme je da se prestanemo čuditi i nadati da će četnici preko noći prestati biti četnici. Neće. Imali ste nekoliko sličnih iskustava u Crnoj Gori u posljednjih 100 godina sa velikosrpskim okupacijama, nije ovo za vas novo iskustvo i znate bolje od mene kako se protiv toga možete izboriti“, jasan je Gruhonjić.

VELIKOSRPSKI NACIONALIZAM NAJVEĆI PROBLEM BALKANA

Za Gruhonjića nema nikakve sumnje da je Putinova misija da na Balkanu „napravi nevolju“ upravo preko Dodika i Republike Srpske.

„Bilo bi dobro da su evropski i američki političari ranije slušali šta su im odavde poručivali dobronamjerni intelektualci, analitičari i rijetki političari: nije najveći problem Balkana korupcija, najveći problem Balkana je već bezmalo 40 godina velikosrpski nacionalizam. A šta je on u stanju uraditi, vidjeli smo devedesetih godina prošlog vijeka, od Vukovara, preko Prijedora, Sarajeva i Srebrenice, do Đakovice… Vidjeli smo i krajem septembra prošle godine da je Vučić povjerovao toliko u svoju moć da je pokušao anektirati sjever Kosova. Ali dobio je ozbiljnu šamarčinu i sada je pod dvostrukom dioptrijom NATO“, ukazao je profesor i direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Otuda, kaže, i Rezolucija Evropskog parlamenta povodom krađe izbora u Srbiji.

„Pritisak Zapada na velikosrpsku vlast u Beogradu je dobra stvar za region. Problem je, međutim, to što Zapad nema s kim da razgovara u Srbiji, jer – sem marginalnih izuzetaka – na političkoj sceni u Srbiji vlada konsenzus oko politike ‘srpskog sveta'“, zaključio je Gruhonjić.

Đukanović: Realizacija ciljeva i programa bivšeg DF-a i Mandića

Politikološkinja i profesorica na Univerzitetu Donja Gorica dr Nikoleta Đukanović posjetu Dodika Crnoj Gori vidi kao realizaciju političkih ciljeva i programa bivših članica Demokratskog fronta (DF) i aktivnosti Andrije Mandića – koji, kako je ocijenila, retorički želi da zadovolji Evropu i partnere u vlasti, kako bi što prije došlo do rekonstrukcije Vlade, ali i one sa kojima ima primarnu konekciju.

„Moguće je da posjeta Putinu nije bila presudan faktor za dolazak u Crnu Goru. Činjenica je da u strukturama vlasti imamo partije koje su bliske politici Dodika i koje imaju jako značajnu konekciju sa vlastima Srbije i Rusije“, navela je Đukanović u izjavi za Pobjedu.

Ocjenjuje da ne bi trebalo da smo iznenađeni, jer bez obzira što te partije deklarativno govore da su proevropske i da će biti „jedne od ključnih okosnica sprovođenja reformi“, dominantno pripadaju struji koja se oslanja na politiku Aleksandra Vučića i Dodika.

„To je odraz politike bivših članica DF-a. Mandić je u više navrata slao pomiriteljske poruke i mijenjao retoriku kako bi zadovoljio EU i Vladu. On je političar koji je jako dugo na sceni i njegove partijske kolege imaju vrlo jasne i profilisane ciljeve i strateške programe od kojih, po mom mišljenju, neće odustati zbog bilo kakve pozicije. Možda kratkoročno – ali suštinski jako teško“, istakla je Đukanović.

Smatra da bi više bilo iznenađenje da bivši konstituenti DF-a budu „Evropljani“ nego što se zastava druge države nalazi u kabinetu predsjednika Skupštine, što Dodik posjećuje Crnu Goru ili što jedan od predsjednika opštine u Crnoj Gori ima rezervisan stav prema obilježavanju Dana državnosti Crne Gore, a slavi drugu državu.

„To nijesu izuzeci nego njihova pravila funkcionisanja“, dodala je Đukanović.

Važno je, kaže, koliko te partije kod sebe ništa nijesu promijenile u kontekstu vrijednosnog stava i sistema i činjenja da bi proces evropskih integracija u Crnoj Gori zaživio.

„Mislim da će se prije ili kasnije u Crnoj Gori vidjeti je li model pravljena bilo kakvog koalicionog aranžmana sa bivšim članicama DF održiv i da li je moguće da to ne ugrozi proces evropskih integracija“, poručila je Đukanović.

(Pobjeda, foto: N1)