Vojno prisustvo NATO-a na Kosovu neophodno je za održavanje mira i stabilnosti u cijelom regionu Zapadnog Balkana, navodi se u godišnjem izveštaju NATO-a, koji će 14. marta u Briselu predstaviti generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

U izvještaju se ističe da je mirovna misija NATO-a na Kosovu, KFOR, godinama održavala bezbjedno okruženje i slobodno kretanje za sve zajednice na Kosovu, u saradnji sa drugim međunarodnim organizacijama poput Evropske unije (EU), Ujedinjenih nacija (UN) i drugih.

„KFOR je 2023. godine odigrao ključnu ulogu u obezbjeđivanju stabilnosti na Kosovu nakon porasta tenzija na sjeveru Kosova. Nakon što se nasilje razbuktalo u maju i septembru, saveznici su rasporedili oko 1.000 rezervnih snaga u misiju, što je najveći porast u posljednjoj deceniji. To je omogućilo KFOR-u da utrostruči broj patrola i učetvorostruči svoje prisustvo na sjeveru Kosova“, navodi se u izvještaju.

Tenzije na sjeveru Kosova počele su da rastu krajem maja 2023. godine, nakon što su novi gradonačelnici albanske nacionalnosti u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, u pratnji kosovske policije, ušli u zgrade opština.

Stanovnici severa Kosova srpske nacionalnosti su se tome usprotivili i organizovali proteste koji su kulminirali nasiljem 29. maja u Zvečanu, kada je povrijeđeno više desetina demonstranata i vojnika KFOR-a.

Napetosti su eskalirale nekoliko mjeseci kasnije, 24. septembra, kada je kosovsku policiju napala grupa naoružanih Srba u Banjskoj u Zvečanu na sjeveru zemlje, kada su ubijeni jedan policajac i tri napadača.

Kao rezultat toga, NATO je povećao broj svojih vojnika u mirovnoj misiji KFOR na Kosovu.

Prema izvještaju Stoltenberga od 14. marta, misija KFOR-a sada ima 4.700 pripadnika na Kosovu, uključujući rezervni sastav.

Stoltenberg u svom godišnjem izvještaju pominje i pomoć koju je NATO pružio bezbjednosnim organizacijama na Kosovu za izgradnju njihovih kapaciteta, posebno u oblasti logistike, za medicinsku podršku, nabavku i upravljanje ljudskim resursima.

Ovaj izvještaj takođe izražava podršku NATO-a dijalogu kojim posreduje EU za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.

„NATO ostaje posvećen podršci dijalogu koji omogućava EU, između Beograda i Prištine. Dijalog je glavna platforma za postizanje rješenja koje poštuje prava svih zajednica i izgradnju održivog mira, koji je od koristi za sigurnost Kosova i stabilnost cijelog regiona Zapadnog Balkana“, navodi se u izvještaju.

U ovom detaljnom izvještaju spominju se glavne aktivnosti NATO-a u prošloj godini, od zalaganja za pomoć Ukrajini da se suoči sa agresijom Rusije, povećanja prisustva na istočnom krilu kako bi se osigurala zaštita teritorije svih zemalja članica, povećanje investicija za jačanje vojnih kapaciteta Alijanse, sve do angažovanja u misijama, poput one KFOR-a na Kosovu.

NATO redovno podnosi godišnji izvještaj o svojim aktivnostima.

Izvještaj od 14. marta se smatra posljednjim koji je prezentirao sadašnji sekretar Stoltenberg, jer se očekuje da će se uskoro, eventualno prije samita u Washingtonu u julu, saveznici dogovoriti oko imenovanja Stoltenbergovog nasljednika.

Jens Stoltenberg je u nedavnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa povodom obilježavanja druge godišnjice otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, rekao kako se može očekivati „da će NATO saveznici učiniti više“ kako bi osigurali da Ukrajina savlada rusku invaziju.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Beta/AP)