U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 11. jula obilježena je 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su u ljeto 1995. godine počinili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Komemoraciji su prisustvovale porodice žrtava, preživjeli te brojne domaće i međunarodne delegacije. Nakon vjerske ceremonije, ukopani su posmrtni ostaci sedam novoidentificiranih žrtava.

Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih općina i dalje se traga.

Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.

Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.

Predstavnici porodica žrtava podsjetili su tokom komemoracije na neizmjernu bol koju nose, posebno oni koji još uvijek tragaju za nestalim, ali i na važnost očuvanja sjećanja i istine o genocidu.

Tokom komemoracije, poruke solidarnosti i podrške uputili su lideri zemalja Evropske unije, regije i svijeta.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović poručio je da je Srebrenica poruka da zlo ne miruje nego se samo primiri.

„Živimo u vremenu narastanja zla i negiranja genocida. Protagonisti zla nadaju se da se lažima mogu pobrisati sve. Nikada i nikako. Duboko u nama ukorijenila se nesalomljiva snaga koja nas je naučila da razlikujemo istinu od laži“, rekao je Kavazović.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je prošlo je 30 godina od počinjenog genocida za koji je kazao da je „kulminacija barbarske agresije na međunarodno priznatu državu“.

„Znam da mnogi ni danas ne žele slušati o ulozi rukovodstva Srbije u genocidu. Moja obaveza je da o tome javno govorim. Agresija na BiH pokrenuta je iz Beograda. Bez vojne, logističke i finansijske podrške iz Beograda, ne bi bilo moguće izvršenje genocida u Srebrenici“, kazao je Bećirović.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice i Žepe, zahvalila se svim zemljama koje su u Generalnoj skupštini UN-a glasale za rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

„One koji nisu, neka žive u mraku“, kazala je Subašić i dodala da su „svijet i Evropa nijemo posmatrali dok su ubijali našu djecu pred očima cijelog svijeta, koji treba da se stidi“.

Poruku su uputili i najviši čelnici Evropske unije i NATO-a te predsjednici ili šefovi vlada i ministri vanjskih poslova više država. Naglasili su da nikada neće biti zaboravljeni ti mračni dani, ali i da se međunarodna zajednica srami jer je 1995. godine zakazala da zaštiti 8.000 muškaraca i dječaka.

Naglasili su da sjećanje na genocid u Srebrenici mora ostati živo, da se istina ne smije zaboraviti te da u Evropi nema mjesta za revizionizam, iskrivljavanje činjenica, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Građane i političke lidere u Bosni i Hercegovini i regiji pozvali su da zajedno s evropskim partnerima grade zajedničku budućnost zasnovanu na poštovanju različitih uvjerenja, vjerske i nacionalne pripadnosti, identiteta i jezika.

Trideset godina genocida u Srebrenici obilježeno je ukopom sedam žrtava od kojih su najmlađa dvojica Senajid Avdić i Hariz Mujić imala 19 godina.

Osim njih, ukopani su Rifet Gabeljić, Hasib Omerović, Sejdalija Alić i Amir Mujčić.

Najstarija žrtva je Fata Bektić, koja je imala 67 godina u trenutku smrtii, i jedina je žena koja će biti ukopana ove godine.

Sa komemoracije žrtvama poručeno je kako je međunarodna zajednica zakazala u odbrani zaštićene zone Ujedinjenih nacija, ali da nove generacije ne smiju odrastati u mržnji i negaciji zločina.

(Radio Slobodna Evropa)