Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je u petak palestinsku kandidaturu da postane punopravna članica UN-a. Palestina je rezolucijom priznata kao „kvalificirana za članstvo“ i preporučeno je Vijeću sigurnosti UN-a da „ponovno povoljno razmotri to pitanje“.

Skupština je usvojila rezoluciju sa 143 glasa „za“ i devet „protiv“, dok je 25 zemalja bilo „suzdržano“.

Protiv su glasale Argentina, Češka, Mađarska, Mikronezija, Nauru, Palau, Papua Nova Gvineja, te SAD i Izrael. Za rezoluciju su glasale Rusija, Kina i Francuska, dok su Njemačka i Ujedinjena kraljevina bile suzdržane.

Od zemalja regije, za rezoluciju su glasale Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, dok su Albanija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija bile suzdržane.

Glasanje 193-člane Generalne skupštine bilo je globalno istraživanje potpore palestinskom nastojanju da postane punopravna članica UN-a što je potez koji bi zapravo značio priznanje palestinske države, nakon što su Sjedinjene Države prošlog mjeseca uložile veto u Vijeću sigurnosti UN-a, piše AP.

Rezolucija ne daje Palestincima punopravno članstvo u UN-u, već ih jednostavno priznaje kao kvalificirane za pridruživanje.

Rezolucija Generalne skupštine „određuje da Država Palestina … stoga treba biti primljena u članstvo“ i „preporučuje da Vijeće sigurnosti ponovno pozitivno razmotri to pitanje“.

Palestinski pritisak za punopravno članstvo u UN-u dolazi nakon sedam mjeseci rata između Izraela i Hamasa, kojeg SAD, EU i još neke zemlje smatraju terorističkom organizacijom, i u trenutku dok Izrael širi naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, što UN smatra nezakonitim.

„Želimo mir, želimo slobodu“, rekao je palestinski ambasador pri UN-u Rijad Mansour pred Generalnom skupštinom prije glasanja.

„Glas “za je glas za postojanje Palestine, nije protiv bilo koje države… To je ulaganje u mir. Glasati ‘za’ je prava stvar“, rekao je u govoru koji je izazvao pljesak, prenio je AP.

Prema temeljnoj Povelji UN-a, članstvo je otvoreno za „miroljubive države“ koje prihvaćaju obveze iz tog dokumenta te su ih sposobne i voljne izvršavati.

„Sve dok mnogi od vas ‘mrze Židove’, zapravo vas nije briga što Palestinci nisu ‘miroljubivi'“, rekao je ambasador Izraela pri UN-u Gilad Erdan, koji je govorio nakon Mansoura.

Optužio je Generalnu skupštinu da je „rasturila Povelju UN-a“ i koristio mali uništavač kako bi izrezao kopiju Povelje dok je bio za govornicom.

„Sram vas bilo“, rekao je Erdan.

Ambasador Izraela je u ponedjeljak rekao da, ako mjera bude odobrena, očekuje da će SAD smanjiti financiranje Ujedinjenih nacija i njihovih institucija, u skladu s američkim zakonom.

Zahtjev za punopravnom članicom UN-a najprije mora odobriti 15-člano Vijeće sigurnosti, a zatim Generalna skupština. Glasanje u Vijeću sigurnosti će se, piše AP, vjerojatno suočiti s istom sudbinom: vetom SAD-a.

„Vijeće mora odgovoriti na volju međunarodne zajednice“, rekao je ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata pri UN-u Mohamed Abušahab u govoru prije glasanja.

Afridi: Treba prihvatiti Izrael i shvatiti da Palestinci trebaju svoju državu

Rezolucija Generalne skupštine koja je usvojena u petak daje Palestincima neka dodatna prava i privilegije od septembra 2024. godine, poput mjesta među članicama UN-a u skupštinskoj dvorani, ali im neće biti dodijeljen glas u tom tijelu.

Palestinci su trenutno „država promatrač nečlanica“, što je de facto priznanje državnosti koje je dodijelila Generalna skupština UN-a 2012. godine, piše AP.

Tekst izričito isključuje mogućnost da Palestinci budu izabrani da sjede u Vijeću sigurnosti ili da glasaju u Generalnoj skupštini.

Ali omogućuje im da izravno podnose prijedloge i amandmane, bez potrebe da ih šalju preko druge zemlje, kao što je do sada slučaj.

Palestinska misija pri UN-u u New Yorku saopćila je u četvrtak u pismu državama članicama UN-a da bi usvajanje rezolucije kojom se podupire punopravno članstvo u UN-u bilo ulaganje u očuvanje dugo traženog dvodržavnog rješenja.

Rečeno je da će to „predstavljati jasnu ponovnu potvrdu potpore u ovom vrlo kritičnom trenutku za pravo palestinskog naroda na samoodređenje, uključujući pravo na njihovu neovisnu državu“.

Misijom upravljaju Palestinske vlasti, koje imaju ograničenu samoupravu na Zapadnoj obali.

Hamas je zbacio palestinske vlasti s vlasti u Gazi 2007. godine, a usvojio je svoju povelju koja poziva na uništenje Izraela.

Ova organizacija, koju SAD i EU te još neke zemlje smatraju terorističkom, pokrenula je napad na Izrael 7. oktobra nakon čega je uslijedio izraelski napad na Gazu.

Šta je libanonski Hezbolah?

Ujedinjene nacije već dugo podržavaju viziju dviju država koje žive jedna pored druge unutar sigurnih i priznatih granica.

Palestinci žele državu na Zapadnoj obali, istočnom Jeruzalemu i u pojasu Gaze, sve teritorije koje je Izrael osvojio u ratu sa susjednim arapskim državama 1967. godine.

Američka misija pri Ujedinjenim nacijama rekla je ranije ove sedmice da „ostaje stajalište SAD-a da je put prema državnosti za palestinski narod kroz izravne pregovore.“

Prema američkom zakonu, Washington ne može financirati nijednu organizaciju UN-a koja dodjeljuje punopravno članstvo bilo kojoj skupini koja nema „međunarodno priznate atribute“ državnosti.

Sjedinjene Države su 2011. prekinule financiranje UN-ove kulturne agencije, UNESCO, nakon što su se Palestinci pridružili kao punopravni član.

Irska i Norveška spremne da priznaju palestinsku državu

U četvrtak je 25 američkih republikanskih senatora – više od polovice stranačkih članova u domu – predstavilo prijedlog zakona za pooštravanje tih ograničenja i prekid financiranja bilo kojeg subjekta koji daje prava i privilegije Palestincima.

Malo je vjerojatno da će zakon proći Senat, koji je pod kontrolom demokrata predsjednika Joea Bidena, navodi AP.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)