Skip to main content

Euraktiv: Članice EU jedva pronašle zajednički jezik oko proširenja na Zapadni Balkan

Planeta 15. дец 2021.
2 min čitanja

Šefovi diplomatija EU jedva su našli zajednički jezik o proširenju Unije na Zapadni Balkan potvrdivši, nakon rasprave u kojoj je bilo žestokih neslaganja, da će dozvoliti da im se šest balkanskih zemalja priključi, jednog dana, piše danas briselski portal Euraktiv.

U tekstu o zaključcima ministarskog sastanka 14. decembra, Euraktiv podseća da ni pre godinu dana vlade EU nisu mogle da se dogovore oko izjave koja je trebalo da podstakne strategiju EU za pristupanje zapadnobalkanske šestorke, kao i da su ovogodišnji pregovori o zajedničkom stavu EU takođe bili teški.

Nova bugarska vlada tek treba da ukine veto svojih prethodnika na početak pregovora o članstvu Severne Makedonije u EU i da reši spor oko istorije i jezika, iako će za taj proces biti potrebno vreme, piše Euraktiv i dodaje da EU i napredak Albanije na putu ka EU vezuje za napredak Skoplja.

Bugarska delegacija uspela je da blokira formulaciju koja se odnosi na pokretanje procesa ove godine. Reči „što je pre moguće ove godine“, koje se pojavljuju u ranijoj verziji dokumenta koju je Euraktiv video, promenjene su u „Savet se raduje održavanju prve međuvladine konferencije … što je pre moguće, nakon odobrenja pregovoračkog okvira od strane Saveta“, navodi portal.

Prema saznanjima Euraktiva drugi deo zaključaka je zadržao Zagreb, koji je podržao zahteve etničkih Hrvata u Bosni i Hercegovini.

U prvobitnom nacrtu zaključaka, bila je naglašena važnost sprovođenja presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Sejdić-Finci kojom je BiH naloženo da ukloni etničke prefikse iz izbora članova Predsedništva.

Raniji nacrt juče usvojenog teksta koji je kružio među delegacijama stavio je naglasak na implementaciju presude, nakon čega je sledio poziv na „ograničene ustavne reforme“.

Iako su u usvojenom tekstu sačuvane formulacije o reformama, reference su premeštene na kraj pasusa, sa naglaskom na tome da „ne treba preduzimati nijedan zakonodavni ili politički korak“ koji bi otežao sprovođenje presude.

Sem toga, na zahtev Zagreba, pojavila se nova rečenica da „Savet ističe da određeni broj odluka Ustavnog suda [BiH] tek treba da se u potpunosti izvrši“ što je, navodi Euraktiv, formulacija koja se verovatno odnosi na presudu u slučaju „Ljubić“ iz 2016. godine, kojom su neke odredbe zakonodavstva Federacije BiH za koje su Hrvati tvrdili da ih ugrožavaju proglašene neustavnim.

Prema saznanjima Euraktiva, Nemačka i Holandija su bile protiv hrvatskih amandmana, ali su na kraju pristale na izmene u zamenu za blagoslov Bugarske na formulacije u vezi sa Severnom Makedonijom.

(Beta, ilustracija: Pixabay)