Rastući troškovi hrane, ekonomska stagnacija i sve lošiji životni standard mogli bi birače gurnuti u ruke krajnje desnice na evropskim izborima kasnije ove godine, što bi moglo dodatno uzdrmati političku agendu u Briselu, piše AFP.

Građani EU-a suočeni su s višestrukim krizama.

Dok se ekonomija Evropske unije oporavljalo od pandemije korona virusa, Moskva je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, prisilivši Evropu da traži nove izvore energije.

Cijene plina i električne energije porasle su, što je nanijelo štetu kućanstvima i kompanijama.

U jeku rasta životnih troškova, evropska krajnja desnica je napredovala. Giorgia Meloni pobijedila je na izborima u Italiji 2022, a Geert Wilders u Nizozemskoj prošle godine.

“Postoji korelacija između porasta populističkih snaga te ekonomske i finansijske krize”, rekao je Thierry Chopin, politolog na Institutu Jacques Delors.

“Radikalna desnica danas značajno iskorištava osjećaj osiromašenja” i “vrlo snažan pesimizam” među biračima, rekao je Chopin.

Inflacija ipak pada, što evropskim političarima daje nadu da će se ekonomija EU-a poboljšati nakon više od godinu dana bez rasta.

No, poboljšanja će početi biti vidljiva tek nakon ljeta, a ne za vrijeme izbora koji će se održati u cijeloj EU za Evropski parlament od 6. do 9. juna.

Gotovo tri od četiri stanovnika EU-a vjeruju da će njihov životni standard pasti ove godine, dok gotovo svaki drugi kaže da se već pogoršao, pokazuje istraživanje Eurobarometra Evropskog parlamenta objavljeno u decembru.

Gotovo 37 posto sudionika reklo je da imaju poteškoća s plaćanjem računa.

Zatvaranje tvornica sve je češće u automobilskoj industriji, posebno u Njemačkoj.

Između novembra i januara, proizvođač autodijelova Bosch rekao je da ukida 2.700 radnih mjesta, dok je ZF zatvorio pogon koji zapošljava 700 ljudi, a Continental je rekao da će ukinuti hiljade administrativnih poslova.

“Njemačka industrija je pod jakim utjecajem visokih cijena energije i pati od električne tranzicije u automobilskoj industriji. Trenutno ne vidimo zaokret u knjigama narudžbi”, rekla je Charlotte de Montpellier, ekonomistica ING banke.

Slabija Njemačka

Njemačka je u recesiji od prošle godine, a to utječe na cijelu Evropu.

Potrošnja je i dalje slaba zbog visokih cijena.

Rekordno visoke kamatne stope Evropske centralne banke za obuzdavanje inflacije štete ulaganjima i uzrokuju posrnuće tržišta nekretnina.

U međuvremenu međunarodna trgovina, opterećena usporavanjem Kine, ne može kompenzirati slabu domaću potražnju.

“Ekonomija eurozone stagniralo je u (četvrtom tromjesečju), a mislimo da će stagnirati i u prvoj polovici ove godine jer se učinci prošlog monetarnog stezanja nastavljaju osjećati, a fiskalna politika postaje sve restriktivnija”, rekao je Jack Allen-Reynolds iz Capital Economicsa.

Države članice EU-a također su ograničene pravilima EU-a o javnoj potrošnji.

Francuska je ponovno uvela porez na električnu energiju u februaru, što je uzrokovalo povećanje od skoro deset posto.

“Mjere štednje mogu pogurati ogroman broj naših građana u ruke krajnje desnice jer se osjećaju napuštenima”, upozorio je zastupnik u Evropskom parlamentu Philippe Lamberts.

Pritisak krajnje desnice na politike

Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast stranaka krajnje desnice koje pripadaju grupi Identitet i demokratija (ID).

Ta grupacija uključuje francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemačku stranku AfD, belgijski (flamanski) Vlaams Belang i austrijski FPO.

ID bi mogao postati treći klub po broju zastupnika u Evropskom parlamentu i preteći liberalni klub Obnovimo Evropu koji ima sličnu snagu kao druga radikalno desna grupa koja raste – Evropski konzervativci i reformisti (ECR).

U ECR-u su stranka Giorgie Meloni, poljski PiS, španski Vox i tako dalje.

“Velika koalicija” koja okuplja pučane, socijaldemokrate i Obnovimo Evropu “trebala bi ostati većina u Evropskom parlamentu, ali će nedvojbeno biti oslabljena”, rekao je stručnjak Chopin.

Prema studiji think tanka Evropean Council on Foreign Relations ta bi koalicija ove godine mogla osvojiti 54 posto mjesta u Evropskom parlamentu, što je pad u odnosu na trenutnih 60 posto.

Krajnja desnica, kako primjećuje AFP, već vrši pritisak na institucije EU-a, primjerice, podržavanjem bunta poljoprivrednika u posljednjih nekoliko sedmica, prenosi Hina.

Ako iz izbora u junu izađe jača, krajnja desnica će vjerovatno tražiti strožu migracijsku politiku i još više će otežati usvajanje zakona u određenim područjima poput zaštite okoliša.

Krajnja desnica bi također pokušala blokirati veću integraciju EU-a, procjenjuje francuska novinska agencija.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)