Skip to main content

EU Konvent: Potrebna duža rasprava o zakonu koji uvodi biometrijski nadzor

Info 13. дец 2022.
2 min čitanja

Predlozi koje donosi novi Nacrt zakona o policiji nisu po meri građana Srbije, poručuje Nacionalni konvent o Evropskoj uniji. Tim Nacrtom se, kažu u Konventu, ne ispunjavaju obaveze koje je Vlada Srbije preuzela u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Zato pozivaju Ministarstvo unutrašnjih poslova da javnu raspravu o Nacrtu zakona produži do 31. januara sledeće godine, kako bi se poboljšali određeni delovi zakona, a među njima i onaj kojim se prvi put u Srbiji uvodi biometrijski nadzor građana.

Preko sto strana i 300 članova Nacrta zakona o policiji, morala je stručna javnost prošle godine da pročita za manje od mesec dana. Ipak, i tako kratak rok bio je dovoljan da se sastavi dugačak spisak zamerki. Nacrt je potom povučen, pa se godinu dana kasnije, sa malim izmenama, pred javnost vratio. Rok za raspravu opet je isti, zakonski minimalan.

„Ali preporuka Evropske komisije je kada su u pitanju zakoni od nekog većeg značaja za građane i tiču se ljudskih prava te javne rapsrave treba da budu duže i da obezbede suštinsku debatu“, kaže Bojana Selaković iz Nacionalnog konventa za Evropsku uniju.

Predviđena tri termina, u tri grada, Novi Sad 21.12, Niš 23.12. i Beograd 27.12. godine za javnu raspravu nisu dovoljna, poručuju i iz organizacije „Partneri Srbija“. Naglašavaju da se ne raspravlja samo o jednom predlogu, nego o njih pet koji regulišu bezbednost. I baš zato, kažu, moraju biti bolje napisani.

„Pre svega je potrebno bolje urediti deo koji daje policiji ovlašćenja da obavlja identifikaciju na osnovu automatskog prepoznavanja lica“, kaže izvršna direktorka organizacije „Partneri Srbija“ Ana Toskić.

Upravo to su nevladine organizacije govorile i predstavnicima MUP-a tokom sastanaka koji su organizovani prethodnih meseci, pre javnih rasprava. Tražili su eksperti za bezbednost i procenu neophodnosti uvođenja biometrijskog nadzora, ali:

„Nikada nismo došli na nivo rasprave o tome da li je suštinski Srbiji jedan takav projekat potreban i koji su razlozi za to. Dakle, u kojoj meri smo mi nebezbedno društvo da bi biometrijski nadzor bio jedini način da se bezbednost građana unapredi“, dodaje Toskić.

Istina je, dodaje Ana Toskić, da će se po novom Nacrtu video nadzor sa prepoznavanjem lica koristiti samo u određenim situacijama. Ali, naglašava ona, ako ovakav zakon usvojimo, zapravo, svi pristajemo da budemo pod nadzorom.

„To je projekat koji kada se jednom u njega uđe onda nema nazad. On je trajan. Govorimo o algoritmima koji se hrane podacima koje prikupljaju snimanjem i automatskim skeniranjem lica ljudi koji se nalaze u javnim prostorima“, napominje Toskić.

A prikupljaće podatke ne samo o kriminalcima, nego i o učesnicima raznih protesta, čime se, upozorava Toskić, sloboda okupljanja dovodi u pitanje.

„Ono na čemu će insistirati Nacionalni konvent biće da se zaista vodi jedna argumentovana rasprava i da se pokuša uticati u ovoj fazi na Vladu Srbije“, smatra Bojana Selaković.

Odnosno da će rok za raspravu biti produžen. Iako, ističu u Konventu, prethodnih godinu dana MUP nije bio voljan da sporne odredbe iz Nacrta zakona izbaci ili da nađe rešenja koja će manje gušiti naša već izborena prava.

(Vanja Đurić, N1 / Foto: Pixabay)