Skip to main content

Etničke manjine na udaru ruske mobilizacije

Planeta 27. sep 2022.
< 1 min čitanja

Regionalni aktivisti navode kako je, skoro sedmicu dana od objave ruskog predsjednika Vladimira Putina o „djelimičnoj“ mobilizaciji, sve više dokaza da je u toku disproporcionalan odnos regrutiranja kada je riječ o manjinama u Ruskoj Federaciji. Tačnije, daleko je više regrutiranih pripadnika manjina, etničkih ili vjerskih u rubnim dijelovima Federacije, nego što se to dešava u urbanim centrima sa ruskom većinom.

Kako navodi nezavisni portal Moscow Times, veliki broj pozivnica je otišao u regije kao što su sjevernokavkaska republika Dagestan ili sibirska republika Burjatija koje su već pretrpjele ogromne gubitke Putinove invazije na susjednu Ukrajinu.

„Svi mladi ljudi, koje smo do sada uspjeli spasiti i vratiti kući, ponovo dobijaju pozive da se vrate u mašinu za mljevenje mesa“, navodi Aleksandra Gazmažparova, suosnivačica protiv ratne Fondacije Slobodna Burjatija koja pomaže onima koji se protive ratu.

U Baškortostanu, naftom bogatoj centralnoruskoj republici sa muslimanskom većinom, pozive dobijaju očevi koji imaju četvero djece i ljudi stariji od 40 godina, za Moscow Times govori aktivista opozicije Ruslan Gabasov koji dodaje kako se pozivi za regrutaciju „šalju na sve strane“.

Poseban udar na krimske Tatare

Novinar i aktivista iz regova krimskih Tatara Osman Pašajev na Facebooku je objavio kako su pripadnici autohtonog naroda poluotoka koji je Rusija anektirala 2014. naročito na udaru.

„Osamdeset posto poziva za mobilizaciju na Krimu je poslato krimskim Tatarima“, navodi on. Treba istaći kako Tatari čine 20 posto stanovnika poluotoka.

Aktivisti navode kako se ciljano zaobilaze gradovi poput Moskve i Sankt Petersburga kako bi se smanjilo protivljenje politici Kremlja, ali i kako su manjine na udaru – ogroman broj radno i vojno sposobnih muškaraca iz redova vjerskih i etničkih manjina ciljano je pozvan zbog mogućeg protivljenja, pa i pobune protiv ruske politike.

(Al Jazeera, Foto: Beta-AP)