Prijedlog Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) o upisivanju etničke pripadnosti u lične dokumente, uključujući i ličnu kartu državljanima Bosne i Hercegovine, politička analitičarka Ivana Marić ocijenila je kao sramotan „za evropsku državu u 21. vijeku“.

Dok se istinski demokratske države odmiču od svega što ljude dijeli i udaljava, političari u Bosni i Hercegovini, pronalaze nove načine da ljude razdvoje i stvore atmosferu straha od drugih i drugačijih, rekla je Marić Al Jazeeri. Demokratiju u Bosni i Hercegovini opisuje kao hibridnu.

U nastojanju da se učvrsti uloga etničkih zajednica u višeetničkoj Bosni i Hercegovini, HDZ BiH je uputio u parlamentarnu proceduru prijedlog kojim bi se etnička pripadnost državljana Bosne i Hercegovine upisivala, između ostalog i na ličnu kartu, ukoliko to osoba želi.

Državljani Bosne i Hercegovine imali bi pravo na ličnoj karti nositi etničku pripadnost Bošnjak, Srbin, Hrvat ili Ostali, a mogli bi se izjasniti i kao neopredijeljeni.

Stavljanje etničkih prava iznad pojedinačnih prava državljana Bosne i Hercegovine neke zapadne zemlje opisuju kao udaljavanje Bosne i Hercegovine od Evropske unije i njenog načela da svi ljudi trebaju imati jednaka prava. Iz HDZ BiH smatraju da sve odluke u višeetničkoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina treba donositi po principu usuglašavanja političkih predstavnika etničkih skupina, kako bi se na taj način zagarantovala politička jednakost i sigurna participacija u vlasti sva tri naroda, posebno hrvatskog naroda koji je najmalobrojniji.

Oštre kritike javnosti

Ustav Bosne i Hercegovine već daje više političkih prava građanima koji se izjašnjavaju kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat u odnosu na one koji se ne izjašnjavaju kao članovi jedne od tri dominantne etničke skupine u zemlji.

Prema onome što je objavio portal Klix, Zakon o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima u Predstavnički dom državnog parlamenta Bosne i Hercegovine uputio je HDZ-ovac, Nikola Lovrinović.

Isti portal citira da se u objašnjenju prijedloga kao korist navodi sprječavanje zloupotrene etničke odrednice prilikom popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama, gdje je potrebno zadovoljiti etničku pripadnost.

Prijedlog je izazvao oštre kritike i na društvenim mrežama.

Odbačene politike

„Nacionalna tj. religijska pripadnost je u prošlosti bila presudna, ali se većina demokratskih država okrenula garantiranju prava svakog građanina, bez obzira na njegovu rasu, naciju, spol, dob, seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu specifičnost“, rekla je Marić, dodajući da to što u Bosni i Hercegovini skoro svaka politička funkcija ima nacionalni prefiks, u drugim državama to zovu diskriminacijom.

„Sljedeći prijedlog bi mogao biti da svako na ruci nosi traku u boji svoje nacije, kako bismo se i na ulici razaznavali i kako se ne bismo greškom miješali“, rekla je Marić.

Političari koji predstavljaju nacionalne politike u Bosni i Hercegovinu, prema Marić, zemlju su i u političkom i svakom drugom smislu, vratili u prošlost. Zemlja se, rekla je ona, čak i na ekonomskom planu sada bori da „dosegne uspjehe iz daleke prošlosti“.

(Al Jazeera)