Tema Mosta Radija Slobodna Evropa (RSE) bila je kojim će putem krenuti Crna Gora nakon nedavnog pada manjinske vlade koju je predvodio Dritan Abazović. Naši sagovornici su Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje u Podgorici, i Zlatko Vujović, profesor Fakulteta politickih nauka u Podgorici.
Bilo je riječi o obnavljanju koalicije koja je pobijedila na izborima avgusta 2020, da li će ta koalicija uspjeti da formira novu vladu i kakav će biti njen sastav, da li će u njoj dominirati prosrpski i proruski Demokratski front, da li će Andrija Mandić, jedan od lidera tog fronta, biti novi premijer i zašto je građanski pokret URA, koji je do sada odbijao da prihvati da Demokratski front bude u vladi Crne Gore, sada na to pristao.
Razgovaralo se i o tome da li će Dritan Abazović, lider pokreta URA koji je do sada igrao važnu ulogu u svim postizbornim vladama, dobiti značajno mjesto i u novoj vladi, kakav je odnos između njega i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koliko je Vučić zaslužan za obnavljanje stare koalicije i kakav će imati uticaj na novu vladu, kako Zapad reaguje na najavu formiranja vlade u kojoj će dominantnu ulogu imati partija koja je prosrpski i proruski orijenisana, da li će biti vanrednih izbora ili će nova vlada nastojati da ostane na čelu Crne Gore do 2024, kao i tome da li bi nova vlada mogla dovesti u opasnost evropski kurs Crne Gore i da li bi se moglo desiti da Crna Gora postane jedina članica NATO pakta koja je pod snažnim uticajem Rusije.
Omer Karabeg: Po svemu sudeći Crna Gora će dobiti novu vladu. Stranke koje su nakon izbora avgusta 2020. formirale skupštinsku većinu i izabrale vladu Zdravka Krivokapića sada su se dogovorile da formiraju novu vladu koje će zamijeniti vladu Dritana Abazovića kojoj je nedavno izglasano nepovjerenje. Da li je ovaj dogovor za vas bio iznenađenje?
Daliborka Uljarević: Taj dogovor bio je za mnoge iznenađenje, ali je veliko pitanje u kojoj mjeri će se održati. Sada smo u prvoj preliminarnoj fazi kada su se stranke, koje su bile pobjednice na avgustovskim izborima 2020, načelno dogovorile.
Međutim, među njima ima dosta nerazjašnjenih pitanja i nisam sigurna da se sve to može staviti ispod tepiha, Ta vlada, ukoliko se formira, biće u suprotnosti sa porukama State Departmenta i institucija Evropske unije i Evropskog parlamenta.
Istog dana, kada je taj dogovor napravljen, čuli smo veoma eksplicitnu negativnu reakciju Vladimira Bilčika, predsjedavajućeg delegacije Evropskog parlamenta za saradnju s Crnom Gorom. Te i neke druge izjave, koje smo imali ranije, svode se na to da Demokratski front, najveća stanka te koalicije, nije partner Zapadu.
Naravno iza svega stoji Aleksandar Vučić koji je podigao svu svoju infrastrukturu u Crnoj Gori da bi napravio dogovor između Demokratskog fronta i URA-e i da bi u taj dogovor uvukao i Demokrate koje su učestvovale u izglasavanju nepovjerenja vladi Dritana Abazovića. Abazović koji je ranije insistirao na tome da Demokratski front ne može da uđe u vladu sada ga je prihvatio da bi sačuvao fotelju.
Odmjeravanje snaga
Zlatko Vujović: Jasno je da se u Crnoj Gori nastavlja odmjeravanje snaga između predsjednika Vučića, odnosno zvanične Srbije i Moskve, i zapadnih partnera. Čini mi se da bi gospodin Vučić i Rusija odnijeli veliku pobjedu ako pomenuti sporazum dovede do formiranja vlade. Očigledno je da više nije samo Demokratski front pod kontrolom zvaničnog Beograda već i da je URA u potpunosti usaglasila svoje djelovanje sa stavovima srpskoga predsjednika. Ostaje da se vidi da li će i Demokrate doći pod kontrolu predsjednika Vučića.
Govori se i da ispod površine postoje brojni dogovori u koje su uključeni i ruski finansijski, da ne kažemo bezbjednosni, interesi u Crnoj Gori. Ako se sporazum realizuje, Crna Gora bi i pored jasnih poruka iz Vašingtona i Brisela dobila vladu koja ne bi bila crnogorska i evropska već prosrpska i proruska.
Ne treba zaboraviti da su i u vladi gospodina Abazovića mnogi kadrovi Demokratskog fronta zadržali svoje pozicije u administraciji i da su Abazoviću i zvaničnom Beogradu smetali prozapadni kadrovi koji su bili na nekim ključnim pozicijama. Mislim prije svega na šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost i ministre vanjskih poslova i odbrane.
Sada se očigledno dešava pokušaj preuzimanja svih institucija i stavljanje Crne Gore pod punu kontrolu Beograda i Moskve. Vidjećemo kakva će biti reakcija naših zapadnih partnera. Do sada smo bili svjedoci nekakve soft diplomatije kojom se pokušavalo uticati da procesi idu u smjeru koji će garantovati proevropsku i prozapadnu orijentaciju Crne Gore.
Međutim, čini mi se da je, s obzirom na metode koje koristi predsjednik Vučić, potrebno mnogo snažnije i otvorenije angažovanje naših zapadnih partnera. U protivnom svjedočićemo trajnom gubljenju prozapadne većine u Crnoj Gori. Ako se to desi, Crna Gora će narednih decenija biti izgubljena za Zapad.
Omer Karabeg: Pomenuli ste uticaj predsjednika Srbije Vučića. Da li je on imao presudnu ulogu u obnavljanju nekadašnje koalicije?
Daliborka Uljarević: Ne sumnjam u to s obzirom na ubrzano približavanje Dritana Abazovićam onome što su politički prioriteti Aleksandra Vučića. Znamo da je on bio na dva sastanka Otvorenog Balkana iako se Crna Gora nije priključila toj inicijativi.
Abazović je presudno uticao na promjenu kursa pokreta URA koji nakon izbora avgusta 2020. insistirao na tome da Demokratski front ne može biti dio vlade. Ne znam u kojoj mjeri to odražava volju članstva i svih članova rukovodstva, ali sada je izvjesno da URA-om kao i Demokratskim frontom upravlja Beograd.
Vučić i Porfirije
Zlatko Vujović: Nemam nikakve sumnje da je Vučić imao presudnu ulogu. Dodao bih i ulogu srpskog patrijarha Porfirija. Prema onome što se moglo čuti gospodin Porfirije je tokom nedavnog boravka u Herceg Novom imao sastanke sa političarima i jednim dijelom uticao da pregovori krene u smjeru koji je rezultirao potpisivanjem sporazuma.
U Crnoj Gori postoji snažna mreža prosrpskih i proruskih aktera, snažna infrastruktura čiji je sastavni dio i Srpska pravoslavna crkva koja po nalogu Beograda i Moskve utiče na politička dešavanja. To nije nešto što iznenađuje. Iznenađuje što naši zapadni partneri to dosta mirno posmatraju.
Sve to može da dovde do toga da Crna Gora, članica NATO-a, potpadne pod punu kontrolu zemalja koje su direktno suprotstavljene interesima zapadnog vojnog saveza. Bio bi veliki poraz NATO pakta da rukovodstvo jedne njegove zemlje-članice bude potpuno kontrolisano od strane Moskve.
Omer Karabeg: Ima li naznaka kako će izgledati ta nova vlada? Da li će u nju ući lideri partija ili će to biti vlada stručnjaka? Demokratski front poručuje da će se zalagati za političku vladu.
Daliborka Uljarević: Demokratski front je uvijek imao rezervu prema bilo kojem obliku vlade u kojoj nisu politički lideri najvišeg ranga. Visoki funkcioneri Demokratskog fronta su istakli kandidaturu Andrije Mandića za premijera nove vlade, a onda je i on sam to uradio uoči sastanaka na kome su načelno dogovoreni principi saradnje između pobjedničke većine sa izbora 2020.
Tako da je za očekivati da će Demokratski front nastaviti da insistira na tome da Mandić bude premijer. Oni će nastojati ne samo da dobiju poziciju premijera nego i najviše mjesta u novoj vladi kako bi odlučujuće mogli da utiču na njene odluke.
Mandić i Abazović
Zlatko Vujović: Ako se takva vlada formira, onda bi bilo politički pošteno da njen premijer bude lider najveće liste. Bez obzira što se ne slažem sa njihovim programom, prirodno da neko ko je predsjednik ključne političke partije u toj koaliciji bude i predsjednik te vlade. Za očekivati da će lista, koju je predvodio gospodin Mandić, imati natpolovičnu većinu u toj vladi. Ako ta vlada treba treba da sprovodi program Demokratskog fronta i zvaničnog Beograda, onda je logično da jedan od lidera Demokratskog fronta bude premijer.
Bilo je apsurdno ono što smo imali do sada – da gospodin Abazović, lider URA-e, sprovodi program Demokratskoga fronta. Mislim da je potpuno logično da gospodin Mandić, lider partije koja je velikosrpski i proruski orijentisana i koja će imati većinu u toj vladi, bude i njen premijer. Svako drugo rješenje bilo bi manipulacija biračima i pokušaj da se javnost ubijedi da vlada neće sprovoditi ono što će u stvarnosti sprovoditi.
Ako takva vlada bude formirana, a ja bih volio da se to ne desi, onda karte treba da budu jasno poređane. A to je da onaj koji upravlja vladom i čiji se program sprovodi bude i na čelu te vlade.
Omer Karabeg: Dritan Abazović je prihvatio da ponovo bude dio nekadašnje koalicije. Mislite li da će dobiti značajno mjesto u novoj vladi? To bi mu bila treća vlada za dvije godine.
Daliborka Uljarević: On će sigurno tražiti vrlo značajno mjesto. Ogromni su apetiti URA-e i Socijalističke narodne partije. To su dvije partije koje su bile oko cenzusa na izborima 2020, ali će, s obzirom da su već osjetile šta znači biti na moćnim pozicijama, tražiti maksimum.
Jedan od motiva URA-e da traži maksimum je i to da bi imala jaku institucionalnu poziciju uoči sljedećih parlamentarnih izbora. Jer ukoliko bi URA, posle svih slaloma koje je do sada napravila, ušla u opoziciju veliko je pitanje da li bi uspjela da pređe cenzus.
Zlatko Vujović: Nesumnjivo je da će gospodin Abazović ponovo tražiti poziciju premijera, a ukoliko to ne bude bilo moguće, onda da će tražiti poziciju koju je imao u Krivokapićevoj vladi, a to je mjesto zamjenika premijera koji je i koordinator bezbjednosnih službi. Njega privlači moć, prije svega, kada je riječ o upravljanju bezbjednosnim službama. Ukoliko mu ni to ne pođe za rukom, onda će vjerovatno biti zadovoljan i nekom drugom pozicijom.
Gospodin Abazović nije sada u situaciji u kojoj je bio ranije kada je bio poželjan partner Zapada. Njegov ucjenjivački kapacitet je značajno opao. S druge strane, gospodin Abazović ne smije na izbore jer je pitanje da li bi njegova partija mogla da obezbijedi parlamentarni status. Sada je njegova cijena značajno smanjena u odnosu na onu koju je imao prilikom formiranja Krivokapićeve, a potom i sopstvene vlade. Ali svakako će dobiti značajan udio u novoj vladi.
Omer Karabeg: Govorili ste da nova valda neće biti na evropskom kursu, ali u sporazumu o obnavljaju stare skupštinske većine piše da će nova vlada biti posvećena evropskim integracijama.
Miš čuva sir
Daliborka Uljarević: Taj prioritet je u sporazumu dosta nisko pozicioniran. Ako se dobro sjećam, on je na šestom ili sedmom mjestu. Vjerovati Demokratskom frontu i njegovim liderima da će poštovati sve međunarodne obaveze Crne Gore i potpuno se usklađivati sa politikom Evropske unije, što bi značilo i zadržavanje sankcija prema Rusiji, isto je kao kada biste vjerovali mišu da će čuvati sir.
Zlatko Vujović: Ja bih to ocijenio kao pokušaj da se umire naši zapadni partneri i da im se pošalje poruka da neće bitu ugrožena prozapadna i proevropska orijentacija Crne Gore. Ne vjerujem u iskrenost te poruke.
To vam je isto kao kad biste vjerovali predsjedniku Putinu da je spreman da poštuje izbor građana Ukrajine. Demokratski front je u potpunosti na pozicijama zvanične Moskve i zvaničnog Beograda, pa shodno tome treba procjenjivati njegove poteze.
Omer Karabeg: U sporazumu takođe piše da treba staviti moratorijum na raspravu o identitetskim pitanjima. Da li je to moguće?
Daliborka Uljarević: Naravno da nije moguće. To pitanje je u Crnoj Gori otvoreno na mnogo pogrešnih načina. Vjerujem da neki od potpisnika sporazuma misle da to znači dopuštanje Srpskoj pravoslavnoj crkvi da i dalje ima onu ulogu u društvu koju je imala u posljednje dvije godine. Vjerujem takođe da će dobar dio potpisnika svoj izborni program zasnivati na identitetskim pitanjima jer to snažno mobilizira građane i prikriva izostanak rezultata u onim oblastima koje su bitne za život građana.
Zlatko Vujović: Ovdje imamo geostratešku bitku čiji je cilj da Crna Gora promijeni svoju prozapadnu orijentaciju. Prozapadna većina u biračkom tijelu dominantno je sastavljena od ljudi koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci ili Bošnjaci, Muslimani i Albanci kao pripadnici nacionalnih manjina. Da bi se to promijenilo potrebno je identitetski djelovati.
O tome je predsjednik Vučić govorio na pres-konferenciji početkom januara 2020. godine kada je nastao problem oko njegovog dolaska u Pljevlja tokom pravoslavnoga Božića, odnosno Badnje večeri. Tada je gospodin Vučić rekao da će uložiti deset puta više u identitetska pitanja u Crnoj Gori i da smatra da bi Srbi u Crnoj Gori trebalo da imaju ista prava kao Srbi u Bosni i Hercegovini ili Albanci u Makedoniji.
Govorimo o postkonfliktnim rješenjima, pokušajima da se u te dvije države stvore mehanizmi koji bi prevenirali novi građanski rat. Vučić – i ne samo on nego i zvanična Moskva – vide rješenje u tome da se na različite načine, makar i falsifikovanjem rezultata popisa, promijeni nacionalna struktura kako bi se smanjio broj Crnogoraca i povećao broj Srba čime bi se promijenila i zapadna većina. To bi se moglo uraditi i izmjenama u biračkom spisku.
Krivokapićeva vlada je uložila ogromne napore da građanima stranih država, koji imaju bilo trajni, bilo privremeni boravak u Crnoj Gori, obezbijedi crnogorsko državljanstvo, pa samim tim i biračko pravo. Riječ je prije svega o državljanima Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije. Vlada gospodina Abazovića ne da to nije zaustavila, iako je to bio dio koalicionog dogovora, već je ta odluka Krivokapićeve vlade i dalje važeća.
Tako da svjedočimo o borbi na više nivoa da se promijeni prozapadna većina. U tom kontekstu identitetsko pitanje je veoma važno. Ne da se od njega neće odustati, nego će se i intenzivirati.
Pod kontrolom Srbije i Rusije
Omer Karabeg: Da li formiranje nove vlade znači da u Crnoj Gori neće biti vanrednih izbora?
Daliborka Uljarević: Ne. To ne može da bude rješenje koje je održivo. Mislim da da se i u njihovom saopštenju pominje da vlada treba da doprinese pripremi vanrednih parlamentarnih izbora koji bi se održali zajedno sa predsjedničkim izborima na proljeće 2023. godine.
Zlatko Vujović: To će vjerovatno biti predmet kalkulacija. Postavlja se pitanje da li bi politička vlada, koja bi se formirala na osnovu sporazuma, bila motivisana da se održe vanredni izbore.
Za dvije godine, koliko ostaje do redovnih izbora, oni bi mogli da Crnu Goru definitivno uvedu u Otvoreni Balkan. Vjerovatno bi došlo do prodaje određenih strateških preduzeća pod kontrolom države investitorima iz Srbije. Priča se i o luci Bar. Sve bi se moglo odraditi u te dvije godine, pa bi srpske ili ruske firme preuzele kontrolu nad značajnim dijelom privrede Crne Gore.
Ako bi se formirala vlada, koju bi kontrolisao gospodin Vučić, njegov interes ne bi bili vanredni izbori nego konsolidacija moći i ostvarenje strateških planova, a to znači preuzimanje ključnih ekonomskih resursa Crne Gore od strane subjekata koji su pod kontrolom ili uticajem gospodina Vučića, odnosno zvanične Srbije.
Omer Karabeg: U zaključku, da li je u ovom trenutku evropski put Crne Gore u ozbiljnoj opasnosti?
Daliborka Uljarević: Mislim da je on već u opasnosti. Imali smo veliku blagonaklonost evropskih partnera koji nam nisu postavljali tako velike zadatke, ali su crnogorski donosioci političkih odluka proigrali tu šansu.
Ukoliko sada dobijemo vladu kojom će se dominantno upravljati iz jedne druge zemlje koja nije nikakav demokratski uzor – govorim o Srbiji, a posredno i o Rusiji – onda će doći do ozbiljnog dugoročnog zastoja na evropskom putu.
Zlatko Vujović: Evropski put Crne gore je apsolutno u opasnosti. On je bio ugrožen i djelovanjem vlade premijera Abazovića i njegovim potezima koji su blokirali ubrzani pristup Crne Gore Evropskoj uniji. S novom vladom crnogorski prioritet više neće biti brzo učlanjivanje Crne Gore u Evropsku uniju. Umjesto toga ona će se fokusirati na Otvoreni Balkan.
Crna Gora će postajati sve autoritarnije društvo. Kritičari vlasti će biti suočeni sa mjerama koje se koriste u Srbiji. S tim da vjerujem da će biti mnogo rigidnije. Jer u Srbiji imamo sukob između građana koji su različito vrijednosno orijentisani, ali su nacionalno jedinstveni. Ovdje ćete imati obračun ne samo sa onima koji su drugačije vrijednosno orijentisani nego i sa onima koji se protive nacionalnim, da ne kažemo, imperijalnim interesima susjedne zemlje. U takvoj situaciji Crna Gora će sve više tonuti.
Uticaj Zapada na procese u Crnoj Gori će biti sve manji i Crna Gora će sve ličiti na. recimo, Moldaviju u vrijeme proruskog predsjednika Igora Dodona. Postaće zemlja sa izgubljenom perspektivom i izgubljenim šansama da postane članica Evropske unije.
STUPS: Bestijarijum