Skip to main content

Da li i prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i Kragujevcu preti zatvaranje?

Vojvodina 08. мар 2024.
2 min čitanja

"Već dve godine na Senatu Univerziteta u Novom Sadu ukazujem na probleme i do sada apslultno nije bilo sluha"

Veliki finansijski problemi sa kojima se suočavaju prirodno-matematički fakulteti Beogradskog univerziteta nisu zaobišli ni fakultete ove grupacije iz ostalih univerzitetskih centara.

Gotovo identične muke imaju prirodno-matematički fakulteti u Novom Sadu i Kragujevcu, sa kojih upozoravaju da je scenario koji najavljuju njihove beogradske kolege – zatvaranje zgrade zbog neplaćenih računa za struju i grejanje – realan i na tim visokoškolskim ustanovama.

– Već dve godine na Senatu Univerziteta u Novom Sadu ukazujem na probleme i do sada apslultno nije bilo sluha. Predočila sam da, ako se ovakva praksa nastavi, ni drugi fakulteti neće prolaziti bolje. Mislim da je ovo što se nama događa samo vrh ledenog brega – kaže za Danas Milica Pavkov Hrvojević, dekanka Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, u čijem sastavu se nalazi pet departmana.

Problemi sa finansiranjem su, kako ističe, prisutni duži vremenski period.

– Nikad finansijska situacija nije bila sjajna, ali su ozbiljniji problemi počeli posle korone i kulminirali su 2022. i 2023. godine. Naši mesečni troškovi iznose oko sedam miliona dinara, a procenat sredstava koja dobijamo od države iz godine u godinu opada. Država bi po uredbi trebalo da nam pokriva onoliko koliki je udeo budžetskih sredstava u našem ukupnom budžetu, što za PMF iznosi 75 do 80 odsto. Nikada to nije bio slučaj, procenat izdavanja našeg osnivača je iz godine u godinu opadao da bi prošle godine spao na svega 17 odsto. Sa tim jednostavno ne možemo da opstanemo – naglašava Pavkov Hrvojević.

Novosadski PMF se prostire na velikoj površini od 23.000 kvadrata, ima 620 zaposlenih, bavi se izuzetno skupim naukama zbog čega je potrebno stalno ulaganje u opremu i repromaterijal.

Zbog malog broja samofinansirajućih studenata prihodi koje Fakultet dobije od školarina, kao i novac koji se zaradi na tržištu, nije dovoljan da pokrije sve troškove.

– I ne samo to, nego nam opada broj studenata jer bazične prirodne nauke nisu popularne u našem društvu, a one čine osnovu razvoja medicine, tehnike, inženjerskih nauka i IT sektora – kaže Pavkov Hrvojević.

U kakvoj finansijskoj situaciji je PMF sagovornica ilustruje primerom da više nisu u stanju da plaćaju integrativne troškove koje svaki fakultet uplaćuje Univerzitetu u Novom Sadu kao neku vrstu apanaže.

– To je 350.000 dinara mesečno koje nemamo. Nedavno sam dobila opomenu pred tužbu od advokata Univerziteta zbog toga što nismo platiti ovaj iznos. Pokušavala sam da objasnimo da više nemamo za struju i grejanje, a kamoli za te zajedničke troškove – ističe dekanka, koja kaže da je vrlo realan scenario da budućnosti dođu u situaciju da stave ključ u bravu, ukoliko se i dalje bude smanjivao procenat učešća države u finansiranju Fakulteta.

(Danas, Foto: V. Živaljević)