Centar „Dokumenta“ (Documenta) je danas, povodom obeležavanja godišnjice akcije Medački džep, protestovala jer su predstavnici vlade Hrvatske i ovog puta propustili da izraze žaljenje zbog žrtava srpske nacionanosti i njihovih spaljenih sela, pominjući samo stradale pripadnike Hrvatske vojske i policije.

„Protestujemo što su i ovog puta u obeležavanju godišnjice operacije predstavnici vlade pomenuli samo stradale pripadnike Hrvatske vojske i policije, propustivši da izraze žaljenje zbog žrtava i spaljenih sela“, ukazala je „Dokumenta“ – Centra za suočavanje s prošlošću i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka u saopštenju pod naslovom „Pamtimo ubijene u Medačkom džepu“ – objavila je agencija HINA.

Naveli su da je na današnji dan pre 30 godina u zoru počela akcija Hrvatske vojske i policije Medački džep, čiji je vojni cilj bilo osiguravanje Gospića.

„Od početka operacije do okončanja i povlačenja s osvojenih položaja 17. septembra 1993, ubijani su, zlostavljani i masakrirani civili i ratni zarobljenici pretežno srpske narodnosti. Pripadnici hrvatskih jedincia zločine su počeli već prvog dana akcije. Većina žrtava ubijena je za vreme akcije, a sela Počitelj, Čitluk i Divoselo potpuno su spaljena i opljačkana prilikom povlačenja jedinica“, navela je „Dokumenta“.

Dodali su da je kanadski bataljon u opsežnom izvještaju napisao da je u trenutku ulaska njihovih pripadnika Čitluk bio sravnjen sa zemljom, a između Ličkog Čitluka i Strunića svaka kuća bila spaljena ili sravnjena sa zemljom.

„Pamtimo žrtve“, naglasili su i povodom godišnjice objavili studiju slučaja „Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: Mi pamtimo – a vi?“ čiji je autor novinar i publicista Tihomir Ponoš. Tekst je dostupan na: https://documenta.hr/wp-content/uploads/2023/09/Studija-slucaja-Vojna-operacija-Medacki-dzep.pdf – prenela je HINA.

U toj studiji stoji da je, iako sa zakašnjenjem i nepotpuno, zločin u Medačkom džepu septembra 1993, sudski najobrađeniji, a verovatno i najdokumentovaniji ratni zločin nad Srbima u Hrvatskoj 1990-ih godina. Pored Norca i Ademija, presude su izrečene još trojici pripadnika Hrvatske vojske. Državno tužilaštvo je 2012. podiglo optužnicu protiv trojice pripadnika HV-a: Josipa Krmpotića, Velibora Šolaje i Josipa Mršića.

U zaključcima studije se navodi i da su mnogobrojne žrtve, odnosno članovi njihovih pooordica, bez obzira na pravosnažne presude, bile neuspješne u traženju naknade pred sudovima koji nisu dosudili naknadu štete njihovim najbližima, posebno u parnicama za naknadu štete zbog ubijenih u prvom danu akcije, za koju Županijski sud okrivljene nije proglasio krivim.

(Beta)