Skip to main content

Biserko: Nema kandidata koji može zamijeniti Đukanovića

Jugoslavija 22. јан 2023.
3 min čitanja

Još se ne nazire ličnost koja može u narednoj fazi odigrati ulogu Đukanovića koju je on imao u osamostaljivanju Crne Gore. Takva ličnost bi morala vratiti Crnu Goru na poziciju prije litija i raditi na afirmaciji vrijednosti iza kojih deklarativno Crna Gora stoji – kaže, u razgovoru za Pobjedu, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.

Ističe da se Đukanović u Beogradu percipira kao ključni faktor koji je izvukao Crnu Goru iz zagrljaja Beograda i to mu nikada nijesu oprostili. Poručuje da je on jedini političar u Crnoj Gori koji precizno detektuje politiku Beograda ne samo u Crnoj Gori već i prema regionu.

Predsjednički izbori u Crnoj Gori održaće se 19. marta. Da li očekujete uplitanje Srbije pošto su svi akteri sadašnje vladajuće koalicije u Crnoj Gori dolazili po savjete u Srbiju, a Vučić je redovno slao svoje izaslanike pred lokalne izbore?

BISERKO: Uplitanje Beograda u izbornu kampanju je više nego vidljivo ne samo preko medija, (beogradskih i crnogorskih), već i preko Srpske pravoslavne crkve koja je eksponent politike vraćanja Crne Gore pod okrilje Beograda. Treba imati u vidu da je SPC imala ključnu ulogu u očuvanju identiteta srpskog naroda kao i u formiranje srpske države u 19. vijeku. Međutim, ona je ostala ključni faktor opstrukcije izgradnje moderne srpske države, kao i održavanja ideje o oslobođenju i ujedinjenju srpskog naroda. SPC nikada nije priznavala AVNOJ-evske granice i shodno tome dosljedno opstaje na etnonacionalizmu i projektu ujedinjenja. Osim toga antizapadnjaštvo SPC podrazumijeva i određeni koncept države i društva, koji pretpostavlja organsku cjelinu države i društva. To je i osnovna poveznica sa Ruskom pravoslavnom crkvom – otpor liberalnim vrijednostima uključujući i ideologiju ljudskih prava. Glavni kritičar ideologije ljudskih prava je Ruska pravoslavna crkva, a na Balkanu Srpska pravoslavna crkva. Pravoslavni teolozi nemaju afirmativan odnos prema savremenom konceptu ljudskih prava. On se vidi kao izraz Zapada, njegovih liberalnih vrijednosti i individualizma. Smatra se da je prenaglašeno individualizovan i apsolutizovan i da se nameće sasvim različitim kulturnim, društvenim i političkim miljeima kao univerzalan. Odatle proizilazi njihova odbojnost prema pluralizmu i individualizmu. Ne čudi da su svi pojedinci i grupe koje se suprotstavljaju tom konceptu često na udaru njihove kritike i anatemisanja.

Sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije se izjasnio da li će se kandidovati za novi mandat, međutim, stalno je na udaru medija u Beogradu koji su pod kontrolom vlasti. Zašto je Đukanović toliko opasan za režim u Srbiji?

BISERKO: Predsjednik Milo Đukanović se u Beogradu percipira kao ključni faktor koji je izvukao Crnu Goru iz zagrljaja Beograda i to mu nikada nijesu oprostili. Osim toga, on je jedini političar u Crnoj Gori koji precizno detektuje politiku Beograda, ne samo u Crnoj Gori, već i u čitavom regionu. Nažalost, srpski mediji, ne samo oni pod uticajem vlade, vode sistematsku kampanju protiv predsjednika. Sada je ponovo aktuelan šverc cigareta iz 90-ih. Naravno, to je u funkciji predstojećih predsjedničkih izbora.

Od kada je Crna Gora postala nezavisna država Srbija ismijava i podriva njen identitet. Što je cilj te besmislene akcije i zašto međunarodni akteri ćute na miješanje Srbije u unutrašnje stvari druge države?

BISERKO: Čini mi se da je Crna Gora ispod radara međunarodne zapadne zajednice koja je sada okupirana pitanjem Kosova i potiskivanjem ruskog uticaja na Balkanu. Ukoliko u tome uspije, a nadam se da hoće, Crna Gora će očuvati svoju nezavisnost i integritet. Nažalost, mislim da nije bila nužna ova regresija koja je poništila sva dostignuća na putu ka EU. Čude me takoreći dnevne izjave predstavnika zapadne zajednice koje pozivaju crnogorske vlasti da se vrate na evropski put, a to je upravo ono što oni žele da ponište.

Ta regresija je rezultat tolerisanja Srbije i njene politike prema regionu očekujući da će je tako prevesti na evropski put. Kao što vidimo ona se tome uporno opire. Tek porazom Rusije može se očekivati stabilizacija Balkana. Srbija bez ruske podrške ostaje usamljena.

Kuda ide Crna Gora s obzirom na to da se sve preporuke međunarodnih institucija za vraćanje na evropski put ignorišu, čak se ignoriše i direktno upozorenje da će biti obustavljeni pregovori sa EU i uskraćena ekonomska pomoć ako država ne počne normalno da funkcioniše?

BISERKO: Crna Gora prolazi kroz veoma turbulentan period. Ne vidim da se društvo, akademska zajednica i suverenisti generalno sistematski angažuju na očuvanju crnogorske nezavisnosti. Čini mi se da lične sujete, gramzivost i nezrelost preovlađuju kada je riječ o državnim poslovima.

SPC hoće da poništi crnogorsku državu

“Litije od prije tri godine, koje je organizovala SPC, bile su svojevrsna društvena regresivna revolucija i tada počinje teološko oblikovanje javnog i društvenog prostora u Crnoj Gori. Pri tome se ugrožavaju prava drugih na sopstveni identitet. Odbacuju se sekularne vrijednosti civilnog društva – demokratija, pluralistički diskurs, sekularna i vjerska tolerancija i individualna ljudska prava. SPC je postala država u državi u Crnoj Gori i u sadašnjoj fazi ide na poništenje crnogorske države, crnogorskog identiteta, otpriznavanje Kosova i izlazak iz NATO”, kaže Biserko.

(Pobjeda)