Nekoliko udruženja i institucija koje se bave kulturom tužilo je Federalno ministarstvo za kulturu i sport Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije na nacionalnoj osnovi. Tvrde da Federalno ministarstvo za kulturu i sport javna sredstva namijenjena projektima i programima za sufinansiranje dijeli po etni?kim kvotama, a ne po neutralnim i profesionalnim kriterijima.

U podjeljenoj državi, podjeljeno je sve, pa i kultura. Nekoliko institucija koje se bave kulturnom djelatnoš?u, a me?u njima poznati festival MESS, Udruženje Obala Art Centar, te Bosansko narodno pozorište iz Zenice, odlu?ili su da tužbom protiv Ministarstva kulture Federacije BiH stanu u kraj dodjeli budžetskog novca, po kako tvrde, etni?koj liniji.

Budžetski novac mora biti transparentan, i mora se dodjeljivati po vrlo jasnim i definisanim kriterijima, smatraju umjetnici u BiH. Nažalost, novac namjenjen finansiranju kulture, se dodjeljuje se po politi?koj liniji, me?ustrana?kim dogovorima koji isklju?ivo uzimaju u obzir etni?ki background mjesta gdje se održavaju odre?eni kulturni sadržaji, kaže poznati bosanskohercgova?ki režiser Dino Mustafi?.

“Tako da postoji ta famozna podjela na H, B i S komponentu, gdje su ta velika slova oznake, ?esto i na papiru spuštene od ministara ili njihovih saradnika, za projekte kojima se po principu procenata dodjeljuju sredstva. To je jasno vidjljivo prvo iz strukture kako se dodjeljuju ta sredstva, drugo kada umjetnici ili kulturni poslenici traže na uvid te spiskove vrlo ?esto dolazimo u situaciju da se traže neki argumenti da se to ne vidi. Ali i naprosto skandaloznim odlukama u kojima doga?aji niskog kvaliteta, skoro bez ikakvog me?unarodnog zna?aja bivaju favorizirani. I to nije prvi put, samo se jednom tome mora stati u kraj”, kaže Mustafi?.

On podsje?a da je Ministarstvo zanemarivalo internacionalni zna?aj nekih festivala sa višegodišnjom tradicijom, a favoriziralo i finansiralo “folklorne i vjerske priredbe”.

“Ta situacija dovela je do toga da su kulturni djelatnici bili primorani da se zaštite pravnim sredstvima i da se prokaže taj jedan nakaradni sistem u kojem se etni?ka linija ili komponenta jedino uvažava kada je u pitanju distribucija sredstava za kulturu”, dodaje Mustafi?.

Tako se recimo ve? godinama umanjuju sredstva koja se dodjeljuju jednom od najve?ih festivala u zemlji, internacionalnom teatarskom festivalu MESS.

Direktor MESS-a Nihad Kreševljakovi? kaže kako rezultati konkursa na poziv Federalnog ministarstva od prije nekoliko godina jasno pokazuju da su sredstva ekskluzivno dodjeljivana po etni?kom kriteriju.

“U suštini se desilo da se prakti?no na osnovu imena direktora institucija odlu?ivalo o tome kako ?e se sredstva raspodjeliti i dominantne etni?ke skupine unutar Federacije su taj novac podjelile izme?u sebe. Mi smo ukazali na taj problem odmah na po?etku i rezultat te rasprave doveo je do tužbe za diskriminaciju. S obzirom da smatramo da je podjela sredstava na osnovu etni?kih kriterija u potpunoj suprotnosti sa zakonom i sa Ustavom”, navodi Kreševljakovi?.

Umjetnici smatraju i da ovakav na?in dodjele sredstava dovodi do provincijalizacije BiH, uništavanju kulture i može imati dugoro?ne posljedice. Vjeruju da ?e sudski spor dokazati da su kriteriji koji su se koristili kada je rije? o dodjeli novca za kulturu u suprotnosti sa zakonom.

Advokat Nedim Ademovi? smatra da je tvrdnja udruženja koja su se odlu?ila da tuže Ministarstvo za kulturu i sport osnovana.

“Da se javni novac iz budžeta kojim se subvencioniraju institucije koje se bave kulturom, dijele na osnovu etni?kih kriterija, jednonacionalnih. U smislu da se jednostavno po osnovu teritorije i nacionalne pripadnosti vlasnika, predsjednika, direktora javnih ustanova, organizacija ili udruženja koje se bave tim aktivnostima raspodjeljuju u nacionalne torove i nakon toga im se po odre?enim kvotama dodjeljuje novac”, kaže Ademovi?.

On podsje?a da takvo nešto nije propisano zakonom, te da je za svakog “normalnog ?ovjeka to ne bi bilo ni prihvatljivo, zato što kultura ne poznaje naciju ili etni?ku pripadnost, ona je ili dobra ili loša”.

“Tome se mora stati u kraj i dati do znanja da se subvencionirati mora onaj koji zaista u vrjednosnom smislu zaslužuje da dobije novac. Meni je žao da se na osnovu svih dokaza koje imamo Sarajevo doživljava kao bošnja?ki grad, a ne kao glavni i najve?i grad u BiH. ?ijom logikom stvari se treba i o?ekivati da se najviše kulturnih doga?aja i manifestacija dešava u glavnom gradu. Naravno i drugi djelovi države zaslužuju podršku no ta podrška terba da bude propisana na adekvatan na?in”, objašnjava Ademovi?.

(Marija