Američku vladu samo dva dana dijeli od djelimičnog zatvaranja, s obzirom na to da u Kongresu i dalje nema dogovora o načinu finansiranja vladinih službi.

Desničarsko krilo Republikanske stranke u Predstavničkom domu, u kojem republikanci imaju tijesnu većinu, odbacilo je zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, koji je podržao predsjedavajući Kevin Mekarti. To znači da će vladine službe gotovo sigurno biti djelimično zatvorene od nedelje.

U donjem domu Komgresa je sa 232 glasova protiv i 198 ZA odbijena mjera da se vlada finansira 30 dana, da bi se zakonodavcima dalo više vremena da pregovaraju.

Prijedlog je predviđao smanjenje budžetskih troškova i uvođenje ograničenja na imigraciju i graničnu bezbjednost, što su republikanski prioriteti koji nisu imali mnogo šanse da budu usvojeni u Senatu, u kojem većinu imaju demokrate. U Americi, zakonski prijedlog moraju da usvoje oba doma Kongresa, prije nego što ga potpiše predsjednik.

U međuvremenu, u Senatu se raspravlja o odvojenoj dvostranačkoj mjeri za privremeno finansiranje vlade do 17. novembra.

„Još nije sve gotovo. Imam druge ideje“, rekao je Mekarti novinarima.

Ako Kongres ne usvoji zakon o finansiranju vlade, koji bi američki predsjednik Džo Bajden potpisao, od nedelje u ponoć, stotine hiljada vladinih službenika biće poslato na prinudni odmor. Komisija za hartije od vrijednosti će obustaviti većinu regulatornih aktivnosti, a zatvoriće se i Nacionalna služba za parkove.

Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen upozorila je da će zatvaranje vlade „podriti“ ekonomski napredak, obustavljanjem ključnih programa za mala preduzeća i djecu, te da bi moglo da odloži ključne infrastrukturne radove.

Zatvaranje vlade uticaće i na rad Stejt departmenta, upozorio je u petak američki državni sekretar Entoni Blinken i poručio da će biti preduzet svaki mogući korak da se osigura da će ta vladina agencija „obavljati dužnost zaštite nacionalne bezbjednosti“.

Donji dom Kongresa je u četvrtak usvojio tri od četiri zakonska prijedloga za finansiranje četiri vladine službe, ali s obzirom na to da sadrže konzervativne prioritete, neće biti usvojeni u Senatu u kojem većinu imaju demokrate. Čak i ako bi ih Bajden potpisao, ne bi spriječili djelimično zatvaranje vlade, zato što ne predviđaju finansiranje svih službi.

Desničarsko krilo republikanaca takođe je saopštilo da neće podržati senatski prijedlog o finansiranju vlade do 17. novembra, koji ima široku dvostranačku podršku u gornjem domu Kongresa, uključujući i republikanskog lidera Miča Mekonela.

Djelimično zatvaranje vlade 1. oktobra bilo bi četvrto u poslednjoj deceniji, a uslijedilo bi samo četiri mjeseca nakon što je savezna vlada zbog spora u Kongresa bila blizu situacije u kojoj ne bi bila u mogućnosti da plaća račune. Stalni sporovi o budžetu zabrinuli su finansijska tržišta, a kreditna agencija Mudis upozorila je da bi to moglo da nanese štetu američkom kreditnom rejtingu.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin Mekarti, i Bajden u junu su postigli dogovor kojim bi vlada bila finansirana sa hiljadu 590 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini, ali su konzervativni republikanci tražili dodatno rezanje budžetskih troškova od 120 milijardi dolara, uz oštre mjere za zaustavljanje priliva migranata na američkoj granici sa Meksikom.

Trenutni spor odnosi se na relativno mali dio američkog budžeta za ovu fiskalnu godinu koji iznosi 6 hiljada 400 milijardi dolara.

Pojedini republikanci zaprijetili su da će smijeniti Mekartija s položaja predsjedavajućeg ako usvoji budžet uz podršku demokrata, što bi bio zagarantovan ishod s obzirom da bi bilo koji prijedlog Predstavničkog doma morao da bude usvojen i u Senatu, gdje demokrate imaju većinu.

Bivši predsjednik Donald Trampa, vjerovatni Bajdenov protivkandidat 2024. godine, na društvenim mrežama je tražio od svojih saveznika u Kongresu da zatvore vladu.

(Glas Amerike, foto: Beta/AP)